Pomjeranje časovnika unazad i unaprijed (zimsko i ljetnje računanje vremena) može imati uticaja na organizam, kazaljke ćemo pomjerati u noći uzmeđu 29. i 30. marta, kada ćemo u dva časa poslije ponoći sat pomjeriti unaprijed, na tri časa. Tokom prvih dana kod osjetljivih ljudi mogu se javiti određene tegobe poput umora, pospanosti, malaksalosti, pa do kardiovaskularnih problema. To se može pripisati stresu koji nastaje zbog nagle promjene u ritmu spavanja i buđenja, kao i smanjenoj količini sna.
Pored toga, poremećaj u snu može uticati na mentalno zdravlje, izazivajući povećanje stresa. Nedostatak sna takođe smanjuje sposobnost koncentracije, što može negativno uticati na svakodnevne aktivnosti.
Najveći izazov koji se javlja nakon pomjeranja sata je prilagođavanje unutrašnjem biološkom satu. Ovaj ritam reguliše mnoge fiziološke procese, poput spavanja, temperature tijela i metabolizma, i usklađen je sa dnevnim svjetlom. Nagla promjena u vremenu može poremetiti ovaj ritam, što često dovodi do nesanice, umora i smanjene koncentracije.
Iako pomjeranje sata može najviše uticati na meteoropate i hronične bolesnike, nema sumnje da i oni koji su potpuno zdravi, mogu osjetiti ovu promjenu, o čemu je već za Telegraf.rs govorila dr Biserka Obradović.
- Kada govorimo o umoru koji je prouzrokovan pomjeranjem časovnika, on traje svega par dana, najviše sedam, a meteoropate i hronični bolesnici ga mogu osjećati i duže. Potrebno je da se dobro naspavamo, kvalitetan san je ključ imuniteta koji prouzrokuje umor, rasijanost, glavobolju ukoliko ga ne iskoristimo. Zato je najbolje da se legne oko jedanaest sati uveče, ako nije neophodno ne treba ostajati poslije jedan ili dva sata ujutru. Takođe je potrebno i unositi dosta tečnosti, vitamina i minerala kako bi brže navikli na proljeće i sve ono što donosi sa sobom, istakla je dr Obradović.
Proljećni umor
Zamor, pad energije, bezvoljnost karakteristični su osjećaji u ovom periodu godine, što se pripisuje takozvanom proljećnom umoru zbog čega je važna fizička aktivnost.
- Fizička aktivnost je jako bitna, poslije zime u kojoj smo konzumirali jaku hranu koja je puna ugljenih hidrata dodali smo i neki kilogram više, zato se moramo pokrenuti. Naravno, to znači da budemo fizički aktivni, ali bez pretjeranog forsiranja, koliko god ko može. Osim toga što smo manje boravili na otvorenom tokom zimskog perioda, navikli smo se i na zimske hormone. Tada se lučio više melatonin hormon sna, a sada će doći do povećanja serotonina hormona sreće, zbog sve većeg broja sunčanih perioda tokom dana, istakla je sagovornica.
Pripremite organizam
Kako bi se olakšao proces prilagođavanja, stručnjaci preporučuju nekoliko savjeta. Važno je postepeno mijenjati navike, i to nekoliko dana prije pomjeranja sata, kako bi organizam imao vremena da se pripremi za promjene. To uključuje pomjeranje vremena za odlazak na spavanje i buđenje za 15 do 20 minuta svaki dan. Takođe, važno je izlaganje prirodnom svjetlu odmah nakon buđenja, što pomaže usklađivanju biološkog ritma sa spoljnim svjetlom.
Takođe, preporučuje se da svake noći spavate od sedam do osam sati kako bi vaš organizam uspio što lakše da se izbori sa izazovima.
