Gazdinstvo njegove porodice poznato je širom Dervente, a tridesetdevetogodišnji Ratko odlučio je da poslije završenih studija nastavi da radi na svom ognjištu, prenosi "Fer portal".

“Nakon završetka fakulteta vratio sam se kući i ne pomišljam otići odavde, ne samo zato što sam ovdje rođen, već zbog toga što smatram da mladi imaju sve mogućnosti da opstanu na ovim prostorima. Kod svoje kuće je najbolje. Bio sam u inostranstvu, kod supruge u Italiji i video sam kako se živi tamo. Svugdje si stranac, a samo na svome, svoj”, kaže Marjanović.

Njegovo gazdinstvo je orjentisano na svinjogojstvo.

“Ranije smo imali ovce, a sada držimo sedam prasilica u fazi priploda i tri koje tek treba prvi put da se oprase. Svaka prasilica u prosjeku daje 15 do 20 prasića i to je čak više od očekivanog. Oplodnja je prirodna, odnosno imamo mužjaka za priplod. Trenutno imamo oko stotinu prasića na farmi”, kaže Marjanović koji se o farmi brine zajedno sa roditeljima.

Zahvaljujući modernizaciji farme, uzgoj svinja je uveliko unaprijeđen.

“Prije sedam godina smo uveli centralno grijanje na farmi i na tome je otac insistirao. To se pokazalo kao dobra odluka, jer sada imamo mali stepen uginuća, bolja je priplodnost, uspješnije prašenje i sam tov”, kaže Marjanović dodajući da svinje uglavnom plasira na tržište Dervente i da vlada dobra potražnja.

Njegova porodica već godinama se bavi i proizvodnjom i preradom žitarica, po čemu su poznati u širem regionu.

“Bavimo se i mlinarstvom i pekarstvom. U sklopu svega toga je i menadžment prodaje na čemu sam ja najviše angažovan. Prodaja je uglavnom orjentisana na Derventu, gdje imam stabilno tržište, a dio žitarica bude plasiran i u okruženju”, kaže Marjanović dodavši da obrađuju oko 40 hektara zemljišta.

Njegov stariji brat se bavi uzgojem ribe i to konzumnog šarana u ribnjacima u Velikoj Sočanici, na Bilećkom jezeru i jednim dijelom u ribnjaku u Prnjavoru, a najmlađi brat sa porodicom živi u inostranstvu.

Marjanović je jedan od tridesetak poljoprivrednika mlađih od 40 godina kojima je Gradska uprava obezbjedila dodatnih 20 odsto podrške na podsticaje koje dobijaju.

“Mnogo znači porške porodice, ali i Gradske uprave Derventa u vidu podsticaja za svinjogojstvo”, ističe Marjanović.

Mlađim generacijama poručuje da treba da traže zanimanje koje im ide od ruke.

“Čovjek treba da se preorjentiše ako mu ne ide neki posao”, dodaje on.

Da su cijene prasića značajno „skočile“ potvrđuje i Marjanović. Razlog je, objašnjava, poskupljenje žitarica, ponajviše zbog viših troškova proizvodnje.

“Kilogram žive vage prasića kreće se od 7,50 do 8,50 maraka, dok je, na primjer, u Žepču već devet maraka. Za Novu godinu i Božić imali smo i nestašicu prasića bez obzira na više cijene”, rekao je Marjanović, prenosi "Derventski list".