Poljoprivredni usjevi vape za kišom – sunce je ispeklo travu, a zemlja ispucala. Ipak, rod i kvalitet pšenice ove godine su iznad očekivanja.
Zasijano je čak šest hiljada hektara više nego prošle godine.
"Pod pšenicom je kod mene 20, a pod kukuruzom 30 hektara. Ovdje su ogledi negdje na dva hektara. Imamo još jedan ogled, on je onako veći, tamo će rod biti, nadamo se, bolji, zato što smo ga drugačije obrađivali i to. A što se tiče pšenice za ovu godinu, mi stvarno nemamo šta reći", kaže Đuro Cvijić, poljoprivredni proizvođač iz Kladara.
Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske predložio je uvođenje prelevmana od 10 feninga po kilogramu i carine od pet odsto na uvezenu pšenicu. Iz Savjeta ministara poručuju da će prijedlog ući u proceduru. To je ranije predložio ministar poljoprivrede Srpske Savo Minić.
Pomoći će to zaštiti domaće proizvodnje, ali kaže da treba ulagati i u druge aspekte poput navodnjavanja.
"Dolazeći ovdje, a i nekidan kroz Posavinu i Semberiju vidimo da sve one parcele koje nisu predmet navodnjavanja da ćemo imati posljedice suše. Računali smo prethodnih dana i u 2025. Ministarstvo će kroz direktne mjere podrške kroz navodnjavanje isplatiti preko 2 miliona KM. Moramo biti svjesni da navodnjavanje i osiguranje naših poljoprivrednih usjeva je nešto bez čega će biti ubuduće nemoguće baviti se poljoprivrednom proizvodnjom", rekao je Minić.
Za razliku od ratara, voćari strahuju od slabijeg roda ove godine. Ministar najavljuje razgovore i sa Udruženjem voćara i povrtara, ali i korišćenje novih mogućnosti plasmana.
"Moraćemo sačekati da vidimo koja je to uistinu šteta i kakva je ponuda i potražnja i na domaćem i na stranom tržištu i napraviti nekakav modalitet i da iskoristimo i varijante koje je predsjednik dogovorio u Rusiji da bi mogli plasirati svoje domaće poljoprivredne proizvode i konkretno voće", kaže Minić.
Sljedeće sedmice u Privrednoj komori slijedi sastanak sa mlinsko-pekarskim sektorom. Stanje u poljoprivredi prati i predsjednik Republike Milorad Dodik, koji je najavio podršku Vlade i drugih institucija da bi se lakše prevazišli problemi zbog nepovoljnih vremenskih uslova.
