Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 28. avgusta proslavljaju Uspenje Presvete Bogorodice, odnosno Veliku Gospojinu, praznik za koji se pripremaju postom.
Takozvani Gospojinski post počinje 14. avgusta i trajaće do 28. avgusta, a najkraći je od četiri velika godišnja posta.
Iako traje samo 15 dana, on je stroži od božićnog i apostolskog jer se sve vreme posti na vodi, sa izuzetkom nedjelje, kada je dopušteno konzumirati vino i ulje.
Dok traje post, obilježava se još jedan veliki praznik – Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta, a na taj dan je dozvoljeno jesti ribu.
Gospojinski post poznat je još i kao Uspenski i ostanovljen je u čast Bogomajci, zbog čega se vjeruje da je posebno značajan za žene i za majke, pa se vjernici i vjernice pričešćuju na Veliku Gospojinu.
Najmlađi je među višednevnim postovima, a važno je napomenuti da, iako pri razgovoru o postu uglavnom priča o hrani, u hrišćanstvu on znači i uzdržavanje od loših misli, djela i riječi. Podrazumjeva i dobra djela i molitvu.
Sveti Jovan Zlatousti piše:
„Kažeš da postiš. Uvjeri me to u svojim djelima. A koja su to djela? Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš s neprijateljima svojim, izmiri se sa njima. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje?”
