Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Gospojinske poklade, dan kada se prašta i posljednjim dan kada se mrsi uoči Velikog gospojinskog posta koji traje dvije nedjelje.
Post predstavlja duhovnu i tjelesnu pripremu za praznik Velika Gospojina ili Uspenje Presvete Bogorodice i nije samo uzdržavanje od mrsne hrane već i uzdržavanje od loših misli, riječi i djela, kao i pojačanju molitava i činjenju dobročinstva.
Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičinih praznika i slavi se 28. avgusta.
Velikogospojinski post je na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava ulje i vino, i na Preobraženje, kada se razrješava na ribu.
Ovo je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i uspomena je na smrt Bogorodice koja se na ovaj dan vaznjela na nebo i predala svoj duh Spasitelju. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, osim jednodnevnih, postoje i višednevni postovi, a to su, uz Velikogospojinski, još i Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.
Naziv Poklade dobile su po običaju da se na ovaj dan sve uvrede opraštaju, kako bi i nama samima dugovi bili oprošteni i tako rasterećeni dugovanja, što čistiji ušli u period nastupajućeg posta.
Zato se u narodu, uz čašu, zdravica na ovaj dan kaže. “Oprosti, ulazimo u post kao u more”, a prisutni odgovaraju: “Neka je od boga oprošteno, oprosti i ti meni”.
(Žena Blic)
.webp)
