Uoči 28. juna, praznika Svetog Vida, srpski narod od davnina poštuje dan i noć koji mu prethode - 27. jun - kao vrijeme moćnih običaja, snova, gatanja i zaštite.
U mnogim krajevima Srbije, vjeruje se da upravo noć pred Vidovdan „otvara oči“, da tada možemo naslutiti budućnost, prizvati sreću, iscijeliti oči - i duhovno i tjelesno. Ta noć, kažu stari, „nije obična“ - to je noć kada vidiš ono što se ne vidi.
Najvažniji simbol ovog dana jeste vidovčica - biljka sićušnog, ali prelijepog crvenog cvijeta (u nekim krajevima i modrog), za koju se vjeruje da ima moć da ojača vid i otvori unutrašnje spoznaje. Narodna imena za nju su vidić, vidičnjak, vidova trava, vidičica…
U Šumadiji i drugim krajevima postoji običaj da djevojke u zoru 27. juna, prije nego što sunce izađe, odu u prirodu i beru ovu biljku.
Nakon branja, vidovčica se potapa u vodu i ostavlja da prenoći. Ujutru se tom vodom umivaju svi ukućani, uz vjerovanje:
„Ko se ovom vodom umije, oči mu nikad neće zamagliti.“
Kako se priprema?
U zemljanu posudu sipa se svježa bunarska ili izvorska voda. U nju se stavi vidovčica, grančica bosiljka i po želji malo ruzmarina. Ostavlja se na prozoru ili dvorištu da prenoći pod vedrim nebom.
Kako se koristi?
Ujutru se svi ukućani umivaju redom - od najstarijeg do najmlađeg, a trudnice posljednje, da bi im porođaj bio lak.
Ova voda se takođe može posipati po uglovima kuće i dvorištu - za pročišćenje i zaštitu doma.
Molitva i bajalica pred spavanje
U narodnom predanju postoji molitva koju neudate djevojke izgovaraju pred spavanje, stavljajući struk vidove trave pod jastuk, vjerujući da će im se u snu javiti suđeni:
„Sveti Vide neviđeni, dođi dragi, suđeni, dođi noćas u moj san, dođi na moj prvi sastanak.“
Ova bajalica se šapatom izgovara bez svjedoka, u tišini sobe.
“Vidi, Vido, kako pletem” - početak ručnih radova
Ujutru, nakon umivanja, djevojke i žene uzimaju konac, iglu ili vreteno i počinju da pletu, vezu ili šiju, govoreći:
„Vidi, Vido, kako pletem! Vidovčice, po bogu sestrice - što očima ja vidjela, to rukama i stvorila!“
Vjeruje se da ovim činom prizivaju vještinu, blagostanje i mir u budućem domu.
Iznošenje stvari da se 'provjetre'
U mnogim krajevima običaj nalaže da se na dan pred Vidovdan iz kuće iznesu:
sve crvene stvari (marame, kaiševi, dijelovi narodne nošnje) - da se „oslobode zlih sila“
kese s novcem - da „ugledaju svjetlo“ i donesu finansijsku plodnost
papiri, obligacije, tapije - da se „provjetre“ i ne izgubi vrijednost
Čak se i stare slike i ikone iznose da na suncu „osnaže svjetlost“, jer se vjeruje da ono što vidi sunce - ne može da istruli, zamrači ni nestane.
Veče ćutanja i unutrašnjeg smiraja
Od zalaska sunca 27. juna, pa do svanuća Vidovdana, preporučuje se post, tišina i duhovna sabranost. U mnogim domovima pali se jedna svijeća, obično na prozoru, i ne gasi se do zore.
Govori se tiho, ne pjeva se, ne psuje, ne ulazi se u svađe. Narod vjeruje da u to vrijeme:
„Duše stradalnika Kosova šetaju kroz noć i slušaju srca živih.“
Proročki snovi - šta donose i kako ih tumačiti
Vjeruje se da su snovi noć uoči Vidovdana proročki. Ljudi koji poste, ćute i mole se imaju najveće šanse da sanjaju ono što im je sudbinski namijenjeno.
Simbol u snu - Narodno značenje
Voda čista voda - zdravlje i blagodat; mutna - prepreke
Ptica ako sleti na rame - stiže ljubav
Dren - dug život, snaga
Bosiljak - srećan brak, veselje u kući
Oči otvorene - prosvetljenje; zatvorene - neka istina vam izmiče
Snovi se ne prepričavaju do kraja Vidovdana, jer se vjeruje da će se „rasuti i zaboraviti“.
Hrana i post
Na dan pred Vidovdan mnogi poste na vodi ili uz veoma skromnu trpezu - bez mesa, mlijeka i masnoće. Priprema se samo jednostavno jelo, često od žita, prosa, koprive ili graška.
Ne pije se alkohol. Hrana se dijeli sa siromašnima i komšijama, uz izreku:
„Danas sve oči gledaju - i nebeske i ljudske.“
Šta ne treba raditi dan pred Vidovdan
Ne treba kositi, orati, sjeći drva ili galamiti.
Ne izgovaraju se teške riječi, posebno ne na djecu.
Ne spaljuju se trave ni đubre - da se „ne zadimi godina“.
Ne kreće se na put ako nije neophodno - dan je za mir.
Zaštita doma: bosiljak i vidovka
Veče pred Vidovdan, uzima se struk bosiljka i vidove trave, vezuju se crvenom vunicom i kače iznad ulaznih vrata. Vjeruje se da štite kuću od zlih očiju, bolesti i ogovaranja.
U nekim mjestima, ako tada zagrmi, domaćin tri puta izgovori:
„Tresni, grome, pa otjeraj zlo do Rome.“
Duhovni smisao večeri pred Vidovdan
Ova noć u narodnoj svijesti nije samo uvertira u dan Kosova, već duhovni prag godine. Vjeruje se da tada Bog „šapće“, a čovjek može da ga čuje - ako umiri srce.
To je noć u kojoj se ne viče, ne galami, ne trči, jer istina dolazi polako, tiho, s vjetrom i rosom. U takvoj tišini, kažu, duša vidi ono što danima ne uspijeva da sagleda.
Noć kada se snovi zapisuju u nebo
Dan pred Vidovdan, prema srpskom narodnom vjerovanju, nije samo vrijeme za bajalice i običaje - to je duhovni trenutak naroda, vrijeme kada se gleda duboko u sebe, kada se priroda otvara, snovi govore, a biljke dobijaju moć.
Ko poštuje ovaj dan, vjeruje se, dobiće bistrinu vida, čistoću duše i putokaz za ono što dolazi.
(Ona)
