U petak, 27. septembra, je crveno slovo i obilježava se jesenji Krstovdan, praznik koji se naziva još i Vozdviženje Časnog krsta. Ovaj praznik slavi se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.
Krstovdan slavimo dva dana u godini; ovo je jesenji Krstovdan, a 18. januara slavi se onaj zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa u rijeci Jordan.
U prošla vremena ljudi su strogo postili na ovaj dan, tačnije samo na hljebu i vodi, ali zanimljivo - jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: "Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!"
Takođe, u nekim srpskim selima održavali su se i vašari, a ovaj dan prati još niz vrlo koloritnih, zanimljivih običaja.
Stari običaj nalaže da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. Takođe, u svim selima isplaćuju takozvane poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.
U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti ni još jednu praksu u narodu na ovaj dan; vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najljepših običaja za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i svećenja bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za naše običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće. Zato bi na Krstovdan svako trebalo da u kuću unese malo bosiljka – za uspjeh i zdravlje svih u domu. Slično tome, bosiljak treba zakačiti na ikonu da cijela godina ne bi išla naopako, a kažu da se valja i popiti čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sijenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Inače, narodno vjerovanje kaže da se na sutrašnji dan mogu predvidjeti i dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
– Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
