Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju Krstovdan, prvi posni dan poslije Božićnog posta, bez obzira koji dan bude u toku nedjelje. Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i Svetog Jovana, te spada u nepokretne praznike pa zato ima i određena "pravila" odnosno običaje po kojima bi trebalo svi da se vodimo.
Za razliku od jesenjeg Krstovdana, koji se slavi 27. septembra, ovaj zimski nije označen crvenim slovom i nema zabrane rada određenih poslova, već je čak i poželjno raditi po kući i biti vrijedan taj dan. U pravoslavnim crkvama se za Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode. Ta krstovdanska voda se dijeli vjernicima po završetku liturgije i treba da se čuva u kućama kako bi čuvala zdravlje ukućana i upotrebljava se u posebne svrhe, jer se vjeruje da može da pomogne u iscjeljenju tijela. Ovaj praznik se pozdravlja riječima "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti".
Krstovdan obilježavamo kao dan na uspomenu krštenja Isusa Hrista od strane svetog Jovana Krstitelja. Praznik se zapravo praznuje iz dva razloga, odnosno ima veze sa Časnim krstom i pronalaskom Časnog krsta na Golgoti i povratak Persije u Jerusalim.
