Reciklaža u Republici Srpskoj tek je u povoju. U dobojskom preduzeću, jedinom koje se bavi reciklažom PET ambalaže u BiH, kažu da se kod nas nedovoljno sakuplja i razvrstava otpad pa tako od 500 tona, koliki je kapacitet fabrike, oni mjesečno recikliraju tek 300.
"Jedino razvrstan otpad, odnosno PET, je nama dostupan da mi možemo dalje da ga recikliramo. Sama tehnologija je izuzetno skupa i dobijamo izuzetno kvalitetan proizvod koji možemo kasnije da izvozimo u zemlje Evropske unije i okruženja", kaže Mira Stanojević iz "Omorika reciklaže".
U “Omorici” kažu da problem prikupljanja i sortiranja otpada treba sistemski da se riješi. Time se bavi Fond za zaštitu životne sredine i ekonomsku efikasnost Republike Srpske. Do sredstava dolaze od naknada od zagađivača, a ulažu ih u projekte uspostavljanja infrastrukture za skupljanje, razdvajanje i zbrinjavanje ambalažnog otpada. U to su, do sada, uložili sedam miliona maraka.
"Nabavljeno je preko 20 vozila za komunalna preduzeća, koja daju svoj rezultat u povećanom obimu sakupljanja, nabavljeno je 1000 kanti, kontejnera, nekoliko sortirnica i druge opreme za razdvajanje otpada u reciklažnim centrima", kaže Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Za unapređenje infrastrukture i stimulisanje onih koji se bave upravljanjem otpadom neophodna su sredstva, kojih trenutno nema dovoljno. Najidealniji način da se do njih dođe je uspostava sistema naknada za zagađivače svim vrstama otpada, kaže Todorović. Tako bi moglo da se utiče i na svijest građana.
"Razvrstavate li kućni otpad?
“Ne razvrstavam. Iskreno, ne razvrstavam. Imam jednu kantu i sve bacam u jednu kantu.”
"Ne. A bilo bi potrebno, međutim, nema svrhe razvrstavati kad nema dovoljno kontejnera".
"Ne. ne. Nažalost, ni kontejneri nisu tako raspoređeni", kažu građani.
Na banjalučkoj deponiji godišnje završi 100.000 tona nerazvrstanog otpada. Da bi se smanjila njegova količina, pripremaju pogon za presovanje.
"Evo baš ovdje, gdje se nalazite, to je hala od nekih 360 metara kvadratnih, presa balirka je isto ovdje, koja će biti u narednom periodu, za nekih mjesec dana, puštena u rad, gdje će se odvojeno prikupljeni, sakupljeni otpad, plastična, pet ambalaža, papir, najlon da se ispresa ovdje i za dalje ide na reciklažu", kaže Novo Grujić, direktor Regionalne deponije “DEP-OT” Banjaluka.
Kao glavnu prepreku za razvoj novih projekata, Grujić navodi nisku cijenu odlaganja sanitarnog otpada na deponiji od 14 evra, dok je u regionu ta cijena od 60 do 100 evra.
Za unapređenje infrastrukture i stimulisanje onih koji se bave upravljanjem otpadom neophodna su sredstva, kojih trenutno nema dovoljno. Najidealniji način da se do njih dođe je uspostava sistema naknada za zagađivače svim vrstama otpada, kaže Todorović. Tako bi moglo da se utiče i na svijest građana.
