U tekstu objavljenom 1. avgusta u austrijskom listu Hojte navodi se niz netačnih činjeničnih i pravnih okolnosti koje su posljedično autora teksta dovele i do pogrešnih zaključaka. Sve su to slavodobitno dočekali da prenesu 2. avgusta u Dnevnom avazu, iako bi se od njihovih novinara očekivali da su bolje upućeni u pravni sistem i aktuelna dešavanja u vlastitoj Federaciji BiH, ali i susjednoj Republici Srpskoj, naveo je savjetnik predsjednika Srpske Marko Romić.
Romić je ukazao da drugostepenom potvrđujućom presudom predsjednik Dodik ne mora izdržati kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kako je to naveo austrijski list.
- I pravnim laicima je poznato da se kazna zatvora na zahtjeve osuđenog može pretvoriti u novčanu kaznu i time se kazna zatvora ne mora izdržavati, a isti institut je poznat i u Austriji - istakao je on.
Romić dodaje i da autor članka nije upoznat ni sa pravim imenom suda.
- Nije riječ o "Apelacionom sudu u Bosni", jer takav ne postoji, već možemo samo pretpostaviti da se radi o Apelacionom odjeljenju Suda BiH - navodi on.
Romić dalje kaže da je pogrešno navedeno da je presuda izrečena predsjedniku Dodiku zbog nepoštovanja odluka "Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija", jer visoki predstavnik kako je definisan Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma ne poznaje ovakvu formulaciju.
- Možda je autor teksta mislio na okolnost da visoki predstavnik mora da bude imenovan relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. To je tačan podatak, ali bi onda vispreni novinar morao znati da Kristijan Šmit nikada nije imenovan na Dejtonom predviđen način i da samim tim Šmit nije visoki predstavnik, a ponajmanje Ujedinjenih nacija jer je tamo njegovo imenovanje odbijeno - ističe Romić.
Podsjeća da je Šmit nakon samoproglašenja za visokog predstavnika konstruisao tzv. krivično djelo pod nazivom "nepoštovanje odluka visokog predstavnika", a Sud BiH je potpuno negirajući činjenicu da u BiH trenutno nema visokog predstavnika u skladu sa Aneksom 10, da zakone na nivou BiH može samo donositi Parlamentarna skupština BiH, i da vršenje ustavne obaveze ne može biti krivično djelo, donio pomenutu političku nepravnu presudu.
Romić ističe da BiH nije od Dejtona podijeljena na dva entiteta, kako piše autor teksta već suprotno - BiH je nastala sporazumom dva državotvorna entiteta, međunarodnim ugovorom koji je parafiran u Dejtonu, a ratifikovan u Parizu 1995. godine.
- To znači da je Republika Srpska unijela svoju državnosti u dejtonsku BiH - naglašava Romić.
On kaže da je netačno i da u Republici Srpskoj žive samo "bosanski Srbi", jer se time zanemaruju Srbi iz Krajine, Dalmacije, Hercegovine, Raške, Crne Gore...
- Stoga je jedino pravilno reći da u Republici Srpskoj većinski žive Srbi, dok Federacija jeste dominantno muslimansko-hrvatska, kao takva je i nastala Vašingtonskom sporazumom - ističe Romić.
Dodaje i da nije riječ o dva "poluautonomna entiteta" već o državotvornim entitetima koji su samo neke nadležnosti - izričito spomenute u članu 3 Ustava BiH, povjerili zajedničkim institucijama BiH, a sve druge nadležnosti u skladu sa Ustavom zadržali.
- Dva entiteta nisu "povezani slabom centralnom vlašću", već zajednički treba da kreiraju i rukovode radom institucija BiH, koje se nažalost sve više udaljavaju od dejtonskog modela i djeluju antiustavno - naveo je Romić.
.webp)
