Iako Sveta Varvara nije zvaničan crkveni praznik, u narodu je veoma poštovana, a mali broj porodica u Srbiji je proslavlja kao svoju krsnu slavu. Sveta Varvara smatra se zaštitnicom rudara, zemljoradnika, zidara, kuvara i tesara.
Jedan od narodnih običaja na Sv. Varvaru je kuvanje žita, poznatog kao varica. Uveče, žito se kuva, a zatim ostavi da "uvri" pored vatre u loncu. Sutra, na Varvarin dan, gleda sa koje je strane navrilo, vjeruje se da sa te strane u polju treba sijati pšenicu, ako se želi dobar rod. Vareno žito se jede u kući, njim se posipa mjesto gdje se uzima voda za piće, a miješa se i sa soli, pa se daje stoci.
Varica se jede hladna i tokom sljedeća dva-tri dana. Takođe, ovaj običaj nosi i zdravlje, pa se varenom žitom posipa mjesto gdje se uzima voda, a miješa se sa soli i daje stoci.
Na ovaj dan, djeca pjevaju pjesmu:
„Vari, vari varice,
Da se radu jarice,
I bijele jagnjice,
I detici i juncici.“
Takođe, postoji i pjesma koja prati konzumiranje varice
„Varvarica vari,
A Savica ladi,
Nikolica kusa.“
Stari vjeruju da od Svete Varvare dan počinje da raste, a noći postaju kraće. Do Božića, dan se produžava za pola sata, što simbolizuje početak rasta i plodnosti.
(Ona)
