Danas su Mladenci, praznik kada Srpska pravoslavna crkva obilježava dan Svetih četrdeset mučenika Sevastijskih – rimskih vojnika koji su ubijeni 320. godine zbog odbijanja da gone hrišćane.
Praznik je i dobio ime Mladenci po mladićima koji su ubijeni. Bračni parovi koji su se vjenčali u prethodnih 12 mjeseci 22. marta slave Mladence, a u nekim krajevima, Mladenci se čestitaju i bebama koje još nisu navršile godinu.
Inače, postoji mnogo običaja u srpskom narodu koji su vezani za ovaj dan. Najrasprostranjeniji je da se na ovaj dan mijese mladenčići - i to njih 40 koji se premazuju medom i mlade domaćice ih nude djeci i svima koji dođu u kuću prije podne.
Oni simbolizuju dug, srećan i sladak život.
Na Mladence je dobro jesti med, kuvanu koprivu i zelje da bi se očistila krv.
U nekim dijelovima na Mladence se jeo cvijet drena, kuća se kitila zelenilom i pravili su se vjenčići, kako bi se prizvalo zdravlje i dugovječnost mladih supružnika.
Sela u južnoj Srbiji imala su običaj da na Mladence nevjesta, bez muža, odlazi kod svojih roditelja jer se vjeruje da praznik ne treba da je zatekne u novoj kući.
Ljudi su na Mladence ostajali budni do jutarnjih časova. A kada Sunce izađe mladići i djevojke išli su da beru vrbine grančice, najavljujući tako početak Vesninog dana.
U odnosu na vrijeme na Mladence, gledalo se i kakvo će vrijeme biti tokom čitavog proljeća. Na Kosovu se kaže: „Mladenac, posljednji babin jarac”. Ako je lijep dan, tada čobani prvi put puštaju jaganjce u polje.
Negdje počinje sjetva žita jer se zna da je prošlo vrijeme mrazeva i zime.
U selima oko Velike Plane običaj je i da se pali đubrište u dvorištu ili voćnjaku „protiv zmija”.
Vatra se pali i njom rasteruje svako zlo i u leskovačkom kraju. Tada se oko vatre okupe djeca i mladići, preskačući je. Na ovaj dan djevojčice odlaze na proplanke da beru kukurijek.
Ovaj dan u južnoj Srbiji se zove i Dan Svetog Mladena. Tada nevjeste prvi put izlaze iz kuće na posijelo ili odlaze u goste kod kumova i najbližih prijatelja i komšija, piše najzena.alo.rs.
