Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Preobraženje Gospodnje.
Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca - "Ovo je Sin moj ljubezni... njega poslušajte".
Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.
Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
Običaji i vjerovanja
Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i pomisle želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti. Prema rasprostranjenom vjerovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana ljenčariti i spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.
Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cijele godine, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.
Na ovaj dan se strogo posti, a u nekim selima je običaj da se pričešćuju u crkvi. Vjeruje se da ako je na ovaj dan lijepo vrijeme, sljedeće godine neće biti dobra ljetina.
Ali ono što obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe.
U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.
Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže - preobražava se i voda i gora.
.webp)
