Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske Ognjen Vukojević izjavio je da je donošenje novog ustava isključivo pitanje unutrašnjeg integriteta i da najviši pravni akt ne mora da ima podršku druge države i međunarodne zajednice.
"Nažalost, nametnutim odlukama takozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita u proteklom periodu svjedoci smo cijelog niza nepopularnih, nesrećnih i teških događaja po građane Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH). Ova državna zajednica na takav način je pokazala da je protektorat međunarodne zajednice", rekao je Vukojević.
Upravo zbog toga, naglasio je Vukojević, Republika Srpska izvlači i svoju volju i pravo i zakonski okvir da donese novi ustav.
On je ukazao na praksu zamjene teza u javnom prostoru i pokušaje potpune satanizacije i Republike Srpske i srpskog naroda koji živi u Srpskoj i BiH.
"I kolege iz opozicije i predstavnici drugih naroda izvlače iz konteksta rečenicu u Nacrtu ustava da je Republika Srpska država srpskog naroda. Nećete nigdje čuti u nastavku da je ona država svih ostalih naroda koji u njoj žive", rekao je Vukojević novinarima u Prijedoru, uoči javne rasprave o Nacrtu ustava.
On je apelovao na medije i javnost da se aktivno uključe u procese odbrane od takvih naslova u medijima isključivo iz FBiH.
Član Radne grupe za izradu ustava Ljubinko Mitrović rekao je da je puno pravo Republike Srpske da donosi svoj ustav kao što je to i pravo svakog od 10 kantona u FBiH, te da niko u Srpskoj ne postavlja pitanje kada će Tuzlanski kanton mijenjati svoj ustav.
"Kada imate situaciju da su vam tri najvažnije poluge vlasti u Republici Srpskoj - predsjednik Republike, predsjednik Narodne skupštine i predsjednik Vlade u poziciji u kakvoj se trenutno nalaze, a uz najave da idu novi pozivi i nove optužnice, mislim da je ovo pravi trenutak za donošenje ustava", naveo je Mitrović.
On je pojasnio da novi ustav spada u grupu kratkih ustava sa svega 150 članova i da će tu biti sigurno promjena.
"Ovo je najsirovija verzija, ali je posebno važno da se ovim ustavom vraćaju one nadležnosti koje su pod pritiskom visokih predstavnika prenesene na nivo BiH, a bez volje naroda, uz kontinuitet Ustava iz 1992. koji se naglašava u preambuli", rekao je Mitrović.
On je naveo da postoji i norma koja jasno definiše izborni proces.
"Izborni proces za nosioce vlasti u Republike Srpskoj se vraća na entitet odnosno na Republiku Srpsku, što je sasvim logično, jer meni nije jasno kako se desilo da se to sve prenese na Centralnu izbornu komisiju BiH", dodao je Mitrović.
