Istoričar Predrag Lozo rekao je da je u novom tekstu Ustava Republike Srpske potrebno dodatno učvrstiti podjelu zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, s obzirom da je u protekle tri decenije ovaj dokument pretrpio izmjene koje nisu bile u skladu sa demokratskim principima, navodeći da se ne treba osvrtati na mišljenje stranaca jer oni sa zapada nikada nisu imali dobre namjere prema Srbima.
- Važno je da razmišljamo o demokratskom potencijalu, legitimitetu i legalitetu institucija Republike Srpske. Pitanje donošenja novog Ustava moramo posmatrati kroz taj kontinuitet i ne možemo podleći apsurdima koji stanuju u BiH. Neko sada hoće da procesuira određene ljude samo za prijedlog javnog Nacrta ustava - pojasnio je Lozo u podkastu SRNЕ.
On je ukazao da su i prilikom donošenja prvog Ustava ispoštovane demokratske procedure i da je ostavljen prostor za dogovor sa predstavnicima drugih naroda.
- Do zadnjeg momenta su ostavljena otvorena vrata da se problemi regulišu na miran način. Zbog toga i govorimo o legalitetu i legitimitetu kada je riječ o stvaranju Republike Srpske - istakao je Lozo.
On je naglasio da Republika Srpska i njen narod ne treba da se osvrću na ono šta misle stranci o političkim dešavanjima, navodeći da oni Srbima nisu bili naklonjeni ni kada je izbio sukob na prostoru bivše Jugoslavije.
- Jedno društvo koje donosi Ustav nikako ne bi trebalo da traži dozvolu stranog faktora. Mi se stavljamo s tim u podređen položaj. Svjesni smo političke realnosti, ali nije dobar put očekivati nečiju podršku - konstatovao je Lozo.
On je podsjetio da su i tada bošnjački politički predstavnici preko Ustavnog suda BiH, kao što to rade i danas, pokušali osporiti sve državotvorne odluke srpskih predstavnika.
- Tada je Alija Izetbegović rekao da će to riješiti Ustavni sud. Kada bismo se osvrtali na iskustva, vidimo da su i tada pravosudne institucije korištene u borbi protiv našeg naroda - naveo je Lozo.
Govoreći o stranom tutorstvu u BiH, on je rekao za Srnu da su se stranci nametnuli kao važan faktor, te da o besmislu njihovog djelovanja najbolje ukazuje činjenica da su stranci u Ustavnom sudu BiH sa Bošnjacima donijeli odluku o izbacivanju lekcija iz udžbenika.
- To govori o besmislu društva. Sudske ustanove upotrebljavaju se kao politička batina - istakao je Lozo.
Kada je riječ o izjavama pojedinih političara o tome da je moguć sukob na ovim prostorima, Lozo kaže da ne vjeruje da može doći do takvog scenarija i da se ne mogu posmatrati na isti način dešavanja od prije 35 godina i danas.
- Pogled unazad nije isto što i pogled naprijed. Teško je predvidjeti šta će se dešavati u budućnosti. Trideset godina je prošlo od sukoba i mislim da narod zna da je rat veliko zlo u kojem se gube životi - rekao je Lozo.
Prema njegovim riječima, mir je, nažalost, postao incident, a sukobi u svijetu normalnost.
- Pričao sam sa mnogo boraca iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i svi su svjesni da je rat zlo, ali su i svjesni da se moraju braniti kada su napadnuti porodica i otadžbina. Svi su svjesni tih krajnosti i nadamo se da do toga neće doći - istakao je Lozo.
Pamćenje na zločine u NDH ključno za stvaranje i odbranu Srpske
Istoričar Predrag Lozo rekao je za Srnu da su sukobi na ovom prostoru proizvod istorijskih procesa, ali i uticaja stranog faktora, istakavši da su drugi narodi devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije željeli samostalnu državu, a Srbi da im se ne ponovi Drugi svjetski rat i NDH.
"Nastanak Republike Srpske je najbolji primjer koliko je pamćenje bitno za jedan kolektiv. Godine 1991. pamćenje je donijelo istorijsku svijest da se zločini poput onih u NDH, čiji je Jasenovac najveći simbol, može ponoviti. Tada je srpski narod krenuo u organizaciju", naglasio je Lozo u podkastu SRNЕ.
Prema njegovim riječima, to je bio odbrambeni refleks da se ne ponovi genocid nad Srbima.
"Mi smo devedesetih godina imali ekshumaciju žrtava iz hercegovačkih jama, iz livanjskog polja, Dalmacije i Like. Sva ta dešavanja narodu su otvorila oči i pokazala da je ponavljanje zla moguće", istakao je Lozo.
On kaže da jasna istorijska svijest stvara branu ponavljanju zločina, gdje su Srbi prepoznali opasnost. "Narod se svjesno organizuje, brani i stvara Republiku Srpsku", istakao je Lozo.
On je ukazao da su dešavanja iz 1941. godine uticala na jasno organizovanje srpskog naroda devedesetih godina, istakaši da je period Drugog svjetskog rata bio biblijski.
"Nikada se Srbi do tada nisu suočili sa mogućnošću totalnog uništenja od organizovanog sistema", rekao je Lozo.
On kaže da je poslije Drugog svjetskog rata svjesno formiran narativ o antifašističkoj borbi, revoluciji i partiji, a da su zanemarene žrtve i doprinos naroda.
"Gajila se priča o podjednakom učešću svih naroda. Gradila se slika o podjednakom učešću ali i zločinima jednih nad drugima. Došlo je do tog vještačkog balansa koji je pukao devedesetih godina", pojasnio je Lozo.
On navodi da se narod devedesetih godina vratio svojoj istorijskoj i slobodarskoj vertikali gdje se u najtežim momentima mora boriti da im se ne ponovi zlo iz 1941. godine.
On je ukazao da je za shvatanje događaja iz devedesetih godina važno razumjeti istorijski kontekst, zbog čega strani istoričari namjerno izostavljaju taj dio i uzimaju kao polaznu tačku 1992. godinu.
"Time falsifikuju istoriju i sakrivaju karakter rata. Možemo reći da je Republika Srpska nastala iz svoje zavjetne istorije", zaključio je Lozo.
