Spoljna politika BiH, čije je vođenje u nadležnosti tročlanog Predsjedništva, više ne postoji poslije svega što se dešavalo u vezi sa rezolucijom o Srebrenici, čiji je najvažniji cilj bio da se podjele između Srba i Bošnjaka učine trajnim i nepremostivim, smatra predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić.
Milić je rekao Srni da je glavni utisak i najveći problem to što se pokazalo da spoljna politika BiH više ne postoji.
On je upitao da li sutra protestnu notu u ime BiH mogu dobiti zemlje koje su glasale protiv ili su bile uzdržane od glasanja, ili one koje su podržale rezoluciju, ili i jedni i drugi, što bi bio vrhunac apsurda, ali i najilustrativniji prikaz stanja u kome se nalazi spoljna politika, odnosno sama BiH.
Milić je rekao da nijedna politika u BiH nema razloga za zadovoljstvo nakon glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, navodeći da čak dvije trećine čovječanstva nije stalo iza tog formalnog političkog akt zbog čega Bošnjaci ne mogu biti zadovoljni.
Srbi, kaže, ne mogu biti zadovoljni jer je, iako je okarakterisana kao "manje važno pitanje" o kome se odluke donose prostom, a ne dvotrećinskom većinom, formalno, ipak, usvojena.
Prema njegovim riječima, rezultat glasanja je potvrdio da politički uticaj kolonijalnih sila i dalje postoji, ali je sve slabiji, ponestaje im snage.
Milić je istakao da se procesom pomirenja, što se pokazalo i u Njujorku, ne može upravljati iz stranih ambasada jer oni, imaju svoje interese.
"Pomirenje je unutrašnji psihološki proces do koga se ne dolazi jednostranim deklaracijama i rezolucijama kojima se više od trećine stanovnika ili pola države, proglašava neprijateljem, dok se, istovremeno o zločinima genocida počinjenim nad tim istim, stradalničkim, srpskim narodom u 20. vijeku ćuti, i to od pojedinih sponzora i kosponzora rezolucije", istakao je Milić.
Nakon Njujorka, ocijenio je Milić, na dobitku su jedino oni koji su sve ovo i "zakuvali".
"Ne mogu se oteti utisku da je najvažniji cilj rezolucije bio da se podjele između Bošnjaka i Srba, po svaku cijenu, učine trajnim i nepremostivim. Baš kao i između Rusa i Ukrajinaca", rekao je Milić.
On je istakao da Srbi i Bošnjaci, kojih se ovo najviše tiče, moraju da pokažu odgovornost i da što prije energično i nedvosmisleno odbace političke motive koji su u pozadini cijele priče o rezoluciji.
Upitao je i šta će se desiti ako srpska politika, s punim pravom, ustane sa rezolucijama o njemačkim zločinima u Drugom svjetskom ratu ili o genocidu koji je počinjen u Jasenovcu i drugim stratištima u tadašnjoj NDH?
"Hoće li to pomoći integracijama unutar BiH, ali i BiH u ЕU, da li ćemo nakon svega početi ubrzano da gradimo auto-put od Sarajeva ka Beogradu, ili će biti nastavljen naš sunovrat u prošlost? Šta je izvjesnije", pita Milić, koji je i predsjednik brčanskog odbora SNSD-a.
Šteta, koja je učinjena, kaže Milić, mora se kontrolisati i to direktnim dijalogom u BiH, bez posrednika, sponzora i kosponzora.
Generalna skupština UN usvojila je antisrpsku rezoluciju o Srebrenici za koju su glasale 84 države od ukupno 193 članice UN. Na glasanju je 87 država bilo protiv i uzdržano, dok 22 zemlje nisu glasale, što čini 109 zemalja koje nisu podržale taj sporni dokument.
Ovu rezoluciju, koja je inicirana bez odluke Predsjedništva BiH, glasom je podržao i predstavnik stalne misije BiH u UN koji je tako nastupio kao predstavnik isključivo Bošnjaka, a ne sva tri konstitutivna naroda.
