"Što se tiče Srpske mi imamo potpisan sporazum sa svim lokalnim zajednicama, njih 54, od toga je oko 30 lokalnih zajednica već uspostavilo adresni registar gdje će adrese bb da nestanu što je nama bio cilj. Što se tiče digitalnog arhiva tu smo u dobroj fazi, početkom sljedeće godine pravimo zgradu digitalnog arhiva u Banjaluci", kaže Dragan Stanković, direktor RUGIPP Republike Srpske.

Zahvaljujući ovom projektu svi katastarski podaci su u jedinstvenoj bazi podataka. No sada ih građani mogu samo pogledati, čeka se novi Zakon da bi se mogli i koristiti.

"Čekamo i kolege i Republike Srpske i mi Zakon o elektronskom potpisu tako da svi naši korisnici mogu online preuzimati te podatke, sada mogu imati samo uvid u te podatke", kaže Željko Obradović, FGU FBiH.

Cijeli projekat podržavala je kraljevina Švedske. Šveđani zadovoljni.

"Mi smo sarađivali u viš oblasti, uz geodetsku oblast takođe smo sarađivali na razvoju adresnog registra kao i registra cijena i u drugim oblastima, prijesvega upravljanje zemljištem", kaže Andres Lunkvis, švedska Geodetska uprava.

"Uspjeh ovoga projekta je jasan dokaz da BiH može da napreduje u velikoj mjeri kada postoji konstruktivna saradnja među nadležnim institucijama", kaže Eva Smedberk, šefica razvojne saradnje u agenciji za međunarodni razvoj i saradnju.

Cilap projekat je trajao deset godina. Proveden je u tri faze, za cijelu BiH je koštao 14 miliona maraka. U Mostaru je danas obilježena uspješna realizacija.