Povezati kontinuitet prvog ustava iz 92, i regulisati neka druga pitanja koja su od značaja za budućnost Republike – ovo su, između ostalog, ciljevi novog ustava Srpske o čijem se nacrtu održavaju javne rasprave.
Nakon Istočnog Sarajeva, na red je došlo Trebinje gdje se čulo da je prvi ustav Srpske, donesen u februaru 92, najstariji takav akt u dejtonskoj BiH a pretrpio je mnogo amandmana, uključujući i one koje je nametnuo Volfgang Petrič. ''Sve ono što nije dalo određene rezultate, pogotovo ono što je nametnuto odlukama visokih predstavnika, a ne na dobrovoljnoj bazi, već silom, prijetnjom i prinudom, za to ima uporišta za vraćanje tamo gdje se i nalazi'', jedna je od poruka sa javne rasprave.
Za organizovanje i sprovođenje javne rasprave zadužen je Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske. Tom odboru će, u pripremi i izradi novog ustava, pomagati radna grupa čiji će predstavnici obići Republiku Srpsku kako bi širu javnost upoznali sa nacrtom. Ovo su osnovne odredbe:
"Republika Srpska je suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni subjekt, potvrđen voljom naroda i Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, kao međunarodnim ugovorom, te Ustavom BiH.
Republika Srpska je republika srpskog naroda, i svih naroda i građana koji u njoj žive i ravnopravno, bez diskriminacije, učestvuju u vršenju vlasti.
Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje i može se udruživati u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država".
Takođe, predviđeno je uvođenje Vojske Republike Srpske, ukidanje Vijeća naroda i funkcije potpredsjednika. Predviđeno je da Banjaluka bude glavni grad, dok će status prijestonice dobiti Istočno Sarajevo sa sjedištem u Palama. Еvo još nekih važnih odredbi:
Ustavni sud Republike Srpske odlučuje o primjeni zakona i akata organa BiH na teritoriji Srpske.
Narodna skupština i Vlada Srpske mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, koji nemaju osnov u Ustavu BiH.
Zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u Srpskoj.
Zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivaće se na teritoriji Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština Republike Srpske.
Teritorija Republike Srpske je jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta, dok je teritorija Brčko distrikta u zajedničkoj svojini Republike Srpske i FBiH i taj status ne može se mijenjati bez njihove saglasnosti".
Svrha javnih rasprava je da se lično od građana čuje njihovo mišljenje. Počele su nakon što je Narodna skupština Republike Srpske, na 20. posebnoj sjednici, održanoj 13. marta, donijela je Odluku o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske. Zaključkom, koji je usvojen na istoj sjednici, Nacrt ustava stavljen je na javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.
Novi ustav je i odgovor na pokušaje političkog Sarajeva i Šmita da se Srpska razvlasti i da joj se oduzmu nadležnosti zagarantovane Dejtonskim sporazumom za mir. Srpska kroz ovaj proces upražnjava svoj demokratski kapacitet, da ustavotvorni i da djeluje u okviru svojih Dejtonom propisanih nadležnosti, sa nečim što je onaj unijela u dejtonsku BiH. To je njena sposobnost da ima svoj ustav, da reguliše svoje autonomno uređenje u zadatim okvirima, poručeno je sa javne rasprave.
Podsjećamo da saglasnost opozicije Nacrt Ustava Republike Srpske nije dobio jer njihovi poslanici nisu prisustvovali glasanju u Parlamentu kada je usvojen. Oni smatraju da nije vrijeme za novi ustav. Kada će, po njima, biti? Možda kad im to neki stranac kaže. A novi ustav je upravo brana tome – da više nikada nijedan stranac ne određuje narodima ovdje kako će da žie i rade. Sledeća javna rasprava je u Prijedoru, trećeg aprila.
