Štucanje je obično privremeno, ali u rijetkim slučajevima može potrajati duže vrijeme.
Obično se to događa zbog oštećenja ili pogoršanja živaca povezanih s dijafragmom, kaže dr Katri
Jednom je smiješno, dvaput je smiješno, a sve više od toga je naporno. Svi smo mi štucali tokom života, no znate li zapravo odakle to dolazi? Ti čudni mali zvukovi koji pobjegnu iz vaših usta bez upozorenja. Zapravo, štucanje počinje puno niže u tijelu, počinje u dijafragmi, mišiću u obliku kupole koji se nalazi između pluća i želuca. Normalno, dijafragma se povlači prema dolje kad udišete kako bi zrak ušao u pluća, a zatim se opušta kad izdišete tako da zrak može ići natrag iz pluća i izaći kroz nos i usta, pojašnjava dr Minesh Khatri, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Long Islanda NYU u SAD-u.
“Ali ako nešto iritira dijafragmu, može doći do grčenja, prisiljavajući vas da iznenada uvučete zrak u grlo, gdje dolazi do govornog sustava. Zbog toga se glasnice odjednom približe i stvaraju zvuk ‘hik’ – dodao je.
Zašto dolazi do štucanja?
Štucanje se pojavljuje iz više razloga, neki su fizički, a neki emocionalni, a u konačnici dolazi do iritacije u živcu koji povezuje mozak s dijafragmom.
Neki uobičajeni uzroci štucanja su pretjerana konzumacija hrane, prebrzo jedenje, osjećaj nervoze ili uzbuđenja, konzumiranje gaziranih pića ili previše alkohola, stres, nagla promjena temperature, gutanje zraka tokom sisanja bombona ili žvakanja žvake.
Štucanje je obično privremeno, ali u rijetkim slučajevima može potrajati duže vrijeme. Obično se to događa zbog oštećenja ili pogoršanja živaca povezanih s dijafragmom. Sve, od dlake koja vam dodiruje bubnjić do upale grla, može uticati na te živce, a u ozbiljnijim slučajevima i tumor, guša ili cista na vratu.Takođe, štucanje koje traje neko vrijeme zna biti posljedica poremećaja središnjeg živčanog sistema poput encefalitisa i meningitisa ili metaboličkih poremećaja kao što su dijabetes i zatajenje bubrega. I neki lijekovi, poput steroida ili nekih sredstava za smirenje mogu izazvati dugotrajno štucanje. Čak i određeni zahvati, naročito oni koji zahtijevaju anesteziju, mogu uzrokovati štucanje.
Napomenuo je da, ukoliko štucanje traje duže od 2 dana ili ako je toliko jako da ometa jedenje, disanje, spavanje ili vam uzrokuje nelagodu, svakako biste se trebali javiti doktoru.
“Uz to, odmah razgovarajte sa svojim doktorom ako uz štucanje imate bilo kakvu bol u stomaku, temperaturu, otežano disanje, povraćanje ili iskašljavanje krvi”, kazao je Katri.
Kako zaustaviti štucanje
“Ne želim vas razočarati ako se nadate da će vam štucanje prestati stojite li naglavačke ili vas prijatelj preplaši, ali nema naučnih dokaza da to djeluje. Međutim, neki stručnjaci smatraju da zadržavanje daha ili disanje u papirnu vrećicu može biti od koristi; obje tehnike uzrokuju nakupljanje ugljen dioksida u plućima, što opušta dijafragmu”, savjetuje dr Minesh Katri,