Srčani udari obično se povezuju s jakim bolom u grudima, ali tzv. "tihi" srčani udari mogu da prođu gotovo neprimjetno, bez uobičajenih simptoma.
Kardiolog Tim Čiko objašnjava da su oni "česti" i čine otprilike trećinu svih srčanih udara.
"Dok se neki pacijenti ne sjećaju nikakvih simptoma, drugi posjete ljekara zbog zubobolje, bola u leđima ili opšteg lošeg osjećaja, a testovi poput ЕKG-a i krvnih analiza otkrivaju da su pretrpeli tihi srčani udar", navodi Čiko za Dejli ekspres.
Najveća opasnost tihog srčanog udara jeste odloženo liječenje, što povećava rizik od ozbiljnih komplikacija.
"To znači da propuštate terapije koje smanjuju oštećenje srca i smanjuju rizik od ponovnog srčanog udara. Što ranije započnete s liječenjem, to su veće šanse za oporavak", upozorava Čiko.
Mnogi pacijenti saznaju da su imali tihi srčani udar tek nakon što dožive novi, potencijalno opasniji srčani udar.
"Ključ prevencije srčanog udara leži u zdravoj ishrani, redovnoj fizičkoj aktivnosti i kontroli faktora rizika poput visokog holesterola"
Dvije grupe posebno izložene riziku
Dvije grupe su posebno izložene riziku: starije osobe i osobe s dijabetesom. Starije osobe često žive s različitim zdravstvenim tegobama i simptome mogu da pripišu drugim problemima, dok osobe s dijabetesom zbog oštećenja nerava možda neće osjetiti klasičan bol u grudima.
Stručnjaci iz Klinike Klivlend navode da simptomi tihog srčanog udara mogu da uključuju osećaj gripa, bola u vilici, rukama ili gornjem delu leđa, umor i probavne smetnje.
Kako bi se smanjio rizik od srčanog udara, Čiko naglašava važnost zdravog načina života.
"Ključ prevencije srčanog udara leži u zdravoj ishrani, redovnoj fizičkoj aktivnosti i kontroli faktora rizika poput visokog holesterola, visokog krvnog pritiska i dijabetesa," savjetuje.
Ako osjetite bilo koji simptom srčanog udara, preporučuje se da odmah nazovete hitnu pomoć. Za dugoročne brige o zdravlju srca, najbolje je konsultovati se sa ljekarom.