Postoji grupa malo poznatih simptoma srčanog udara koje ljudi nikada ne bi smjeli da ignorišu, a o njima je govorio viši kardiolog, nakon što je i sam doživio srčani udar.
Naime, doktor Vilijam Vilson rekao je da nije mogao da povjeruje da mu se događa ozbiljna medicinska hitnost uprkos svom ogromnom znanju o srcu.
''Ovo ne može meni da se dešava, ja sam kardiolog'', prisjetio se doktor Vilson koji radi u bolnici ''Parkvju Helt'' u američkoj saveznoj državi Indijani.
U vrijeme njegovog srčanog udara doktor je imao 63 godine i bio je u sjajnom zdravstvenom stanju - nije pušio, redovno je vježbao i nije imao očigledne faktore rizika. Međutim, sve se to promijenilo kada je u januaru 2018. godine krenuo sa suprugom na jutarnji trening. Iako je rekao da se osjećao odlično i da se nije previše trudio na spravi za vježbanje, počeo je da ga prožima čudan osjećaj. Umjesto bola u grudima, što je klasičan znak srčanog udara, dr Vilson je primijetio postepen, ali blago neprijatan osjećaj.
''Nije me pogodilo iznenada. Bilo je nelagodnosti u grudima i nije bio oštar bol. Nije bilo kao da me je neko ubo nožem, već je bio neprijatan osjećaj koji pritiska'', rekao je u video snimku na Jutjubu i istakao još jedan simptom, a to je prekomjerno znojenje.
''Za količinu vježbe koju sam radio, bio sam prekriven znojem", rekao je dr Vilson i dodao da je imao i ''osjećaj propadanja'', koji NHS (Britanski nacionalni zdravstveni sistem) opisuje kao osjećaj sličan paničnom napadu, a što je takođe jedan od simptoma srčanog napada.
Na kraju je ispričao i jedan vrlo malo poznat simptom srčanog udara.
''Veoma je često da ljudi koji doživljavaju srčani udar imaju hitnu potrebu da idu u toalet. To je dio čitavog nervnog sistema koji se aktivira prilikom srčanog udara. I naravno, morao sam da idem u toalet u teretani. I samo sam... molio sam se'', iskren je doktor Vilson.
Pacijenti sa srčanim udarom često osjećaju naglu potrebu za mokrenjem ili pražnjenjem crijeva jer stres koji tijelo doživljava remeti kontrolu nad tjelesnim funkcijama. Ironično, dr Vilson nije slijedio najbolji savjet za sumnju na srčani udar, a to je da odmah pozove hitnu pomoć kako bi što prije dobio pomoć. Podijelio je kako je prvobitno odbijao da povjeruje da mu se već 10 minuta događa hitna medicinska situacija, uprkos svom znanju o simptomima.
''Mislili biste da znam o čemu se radi i naravno da sam znao, ali ne odmah, tek poslije 30 ili 60 sekundi. Bio sam u poricanju. Pokušavao sam da se ubijedim da se ovo ne dešava, da meni ne može da se desi. Pa ja sam kardiolog, to se ne dešava kardiolozima'', ispričao je dr Vilson i dodao da je čim je izašao iz toaleta saopštio supruzi da ima srčani udar.
Njegova supruga odmah je uzela stvar u svoje ruke i pozvala hitnu pomoć i pomogla mu da što prije stigne u bolnicu. Dr Vilson je rekao da je brz pristup stručnoj pomoći bio ključni faktor za preživljavanje srčanog udara i da je to bio važan dio njegovog oporavka.
''Ključ za liječenje srčanog udara je da što brže stignete u bolnicu. Kada ste tamo, kardiološki tim i bolničko osoblje preuzimaju brigu. Moglo je sve da krene potpuno drugačije i srećan sam što sam živ'', iskren je dr Vilson.
Šta je srčani udar?
Srčani udar je kritično medicinsko stanje u kome je dotok krvi do srca naglo prekinut, a u Srbiji godišnje od ove kardiovaskularne bolesti umre oko 50 hiljada ljudi, navodi Bi-Bi-Si. Stručnjaci krive faktore kao što su rastući nivo gojaznosti, kao i pušenje i konzumiranje alkohola. To se obično događa zbog krvnog ugruška, koji može nastati zbog nakupljanja masnih naslaga u glavnim krvnim sudovima.
Simptomi srčanog udara uključuju bol u grudima, vrtoglavicu ili osjećaj gubitka ravnoteže, znojenje, kratkoću daha, mučninu ili povraćanje, anksioznost i kašalj ili šištanje. Svako ko ima ove simptome treba da pozove broj 194 za savjet i moguću hitnu pomoć. Dok čekate hitnu pomoć, savjetuje se da se popije aspirin jer to može poboljšati protok krvi ka srcu, prenosi Kurir.
