Prvi simptomi srčanog udara trebalo bi svima da budu poznati, jer je veoma važno što prije pacijentu pružiti prvu pomoć i odmah pozvati ljekara ili hitnu pomoć. Što prije stigne ljekar ili hitna pomoć i što prije se pruži stručna pomoć pacijentu, to su posljedice po pacijenta manje a šanse da preživi veće.
Ustanovljeno je da je najvažnije reagovati u toku prvog ili prva tri sata nakon infarkta.
Rizične grupe
Na osnovu statističkih istraživanja, ustanovljeno je da je rizik od dobijanja srčanog infarkta povećan kod pušača, dijabetičara, gojaznih osoba, osoba sa povećanim krvnim pritiskom, lica sa povećanim nivoom holesterola i povećanim nivoom lipida, osoba koje se nedovoljno bave fizičkim aktivnostima i kod ljudi koji se bave stresnim zanimanjem. Kod nekih osoba postoji genetska predispozicija (nasljedni faktor) za nastajanje srčanog udara.
Ljudi koji boluju od angine pektoris imaju veliku vjerovatnoću da dožive infarkt, ali su oni obično svjesni te mogućnosti, pa redovno piju lijekove i obraćaju pažnju na moguće simptome, te su manje ugroženi od iznenadnog infarkta.
Istraživanjima u Njemačkoj ustanovljeno je da veoma mali broj ljudi koji su imali infarkt prije toga nije imao nikakve simptome ili bolove koji bi ukazali na mogući infarkt. Tako se došlo do podatka da se kod preko 90% pacijenata koji su doživjeli infarkt moglo očekivati ili pretpostaviti da će dobiti infarkt, jer su imali neke simptome ili su bili u rizičnoj grupi.
Predinfarktne smetnje
Ljekari navode sljedeće simptome koji se najčešće javljaju nekoliko dana (5 do 28) prije nastanka infarkta: probadanje u predjelu srca, smetnje u gornjem dijelu trbuha, pritisak u predjelu grudnog koša, osjećaj prženja ili stezanja u predjelu grudi, lupanje srca, otežano disanje, osjećaj umora, mučnina ili povraćanje, nesvjestica…
Osobe koje su već imale infarkt obično više vode računa o svom zdravlju i prilikom najmanjih simptoma se javljaju ljekaru kako bi provjerili da nisu ponovo u predinfarktnom stanju.
Kod predinfarktnih simptoma je veoma važno javiti se ljekaru kako bi pregledom ili ЕKG-om vidjeli o čemu se radi.
Infarkt
Najčešći znaci infarkta su nagli jaki bol u grudnom košu koji se povećava, jako pečenje u grudima, oštar bol (kao probadanje nožem), ubrzan puls, smrtni strah, hladan znoj po čitavom tijelu, jaka mučnina, naglo povraćanje, nesvjestica, nagla malaksalost, teško disanje, osjećaj gušenja i sviranje u grudima, blijedilo u licu, izmaglica pred očima. Ovo su simptomi koje može osjetiti pacijent ili simtomi koje može na pacijentu da vidi osoba koja se nalazi pored njega (rođaci, prijatelji, kolege…).
Preporuke i prva pomoć
Kada se uoče simptomi infarkta, vrlo je važno brzo reagovati. Gotovo istovremeno treba zvati ljekara ili hitnu pomoć i pomagati bolesniku. Potrebno je bolesnika što prije staviti u ležeći položaj, na leđa, da miruje. Kada je toplo vrijeme, odmah otvoriti prozore kako bi osoba došla do daha. Bitno je raskopčati i raskomotiti odjeću kako bi se pacijent hladio, disao i osjećao komotno, da ga ništa ne steže. Bolesnicima koji već imaju od ranije anginu pektoris treba dati njihov lijek, sprej ili tabletu pod jezik. Pacijenta treba umiti i smirivati, kako ne bi paničio.
Ukoliko je hladno vrijeme, onda lice sa simptomima infarkta treba blago utopliti. Osobe u ovakvom stanju ne treba ostavljati same, već ih treba smirivati pričom i razgovarom i naći im se pri ruci, jer ne treba da ustaju (dati im vodu, šećer…) . U težim slučajevima treba: masirati srce, davati vještačko disanje ili vršiti oživljavanje…
Po dolasku stručnih lica (ljekara), njegu i terapiju treba prepustiti njima, kako bi se što prije došlo do ambulantnog ili bolničkog liječenja.
