Republički hidrometeorološki zavod upozorio je na visoke temperature, koje će ove nedjelje dostizati do 39 stepeni.
U takvim uslovima najugroženiji su hronični bolesnici, ali i stariji sugrađani i djeca, koje bi trebalo opominjati da piju vodu jer je kod njih refleks žeđi nešto slabiji.
Izuzetno visoke temperature mogu da štete našem zdravlju, a u ekstremnim slučajevima može doći do toplotnog udara. Iz Hitne pomoći objašnjavaju da je toplotni udar izuzetno opasno stanje koje zahtijeva bolničko liječenje i dešava se kada organizam ne može više da se oslobodi viška toplote.
U praksi do njega rjeđe dolazi, kod radnika u pekarama ili starijih sugrađana koji žive sami.
Kako objašnjavaja dr Ivana Stefanović, portparolka Hitne pomoći, to su uglavnom stari sugrađani koji žive na posljednjim spratovima zgrada, pod ravnim krovovima i koji u svojim stanovima ne koriste rashladne uređaje u strahu od promaje.
Srce trpi na vrućinama
Visoke temperature negativno utiču prevashodno na rad srca. Dr Stefanović objašnjava da tada srce radi pod povećanim naporom kako bi održalo unutrašnju temperaturu do 37 stepeni. Ako i noću nema rashlađivanja može doći do iscrpljenosti čija posljedica nekada može biti srčani zastoj.
To je još jedan razlog zbog kojeg bi ljudi trebalo da budu u rashlađenim prostorijama, a doktorka ukazuje da ako je napolju 39 stepeni - nema razloga da u stanu ne održavamo prijatnu temperaturu.
„Svi koji imaju bolest srca u najtoplijem dijelu dana ne bi trebalo da rade teške poslove“, poručila je doktorka iz Hitne pomoći.
A za srčane bolesnike teški poslovi su i nošenje većeg tereta, hodanje uzbrdo ili uz stepenice.
Pri ovako visokim temperaturama se podrazumijeva izbjegavanje izlaska napolje u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće, šešira ili kape i hidratacija.
Doktorka kaže da svi mi imamo urođeni refleks žeđi, ali da je kod djece i starijih osoba taj refleks slabiji pa ih treba opominjati da popiju čašu vode.
Napominje da to ne znači da se treba „nalivati vodom“, već otprilike na pola sata uzeti po čašu.
Ona navodi primjer psihički oboljelog sugrađanina koji je podstaknut upozorenjima zbog vrućina i pričama o hidrataciji popio osam litara vode odjednom, zbog čega je završio u bolnici bez svijesti zbog takozvanog trovanja vodom.
Jako je važno, dodaje dr Stefanović, znati da kada smo žedni treba piti vodu, limunadu zaslađenu medom, a ne alkoholna pića. Kako kaže, konzumiranje jednog piva na visokoj temperaturi traži nadoknadu tečnosti sa dvije ili tri čaše vode.
„Alkohol dovodi do povećanog izlučivanja tečnosti. Pivo je hedonizam, a za zdravlje je potrebna voda, posebno mineralna zbog nadoknade elektrolita“, kazala je doktorka.
Djecu ne ostavljati bez nadzora u vrućim automobilima
Sredinom ovog mjeseca vatrogasci su na Adi Ciganliji spasili bebu iz zaključanog vozila. Ovakvi slučajevi su kod nas rijetki, a doktorka Stefanović apeluje na roditelje da nikako ne ostavljaju djecu samu u kolima.
Ona ističe da ne postoji bezbedno vreme koje dete može provesti u zatvorenom automobilu na visokoj temperaturi i bez nadžora.
Dodaje da bez nadžora deca ne smeju da ostanu i kada je voda u pitanju, i posebno poručuje roditeljima da se ne opuštaju misleći da istovremeno mogu da prate dete u vodi i gledaju u ekran mobilnog telefona, piše N1.
„Deca brzo gube snagu, a padaju kao kamen na dno, naročito mala deca. Ne smeju ni minuta da budu bez nadžora“, poručila je naša sagovornica.
