Ovo su simptomi bolesti od koje je preminuo Dejan Matić

Kada se dogodi moždani udar, mogu da se jave naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, jaka glavobolja praćena povraćanjem ili bez povraćanja.

Prate ga i gubitak ravnoteže, nestabilnost, utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, pa je važno da se hitno javite ljekaru.

Naravno, ne treba paničiti jer omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje pri hodu, iznenadni padovi povezani su i s drugim simptomima, ali je svakako od vitalnog značaja prva reakcija i hitno se javiti u prvu bolnicu.

Potpukovnik dr Boban Labović, specijalista neurologije sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u razgovoru za Telegraf.rs objasnio je nedavno, kada se javlja moždani udar, koji su još simptomi karakteristični.

"Oko 85 odsto moždanih udara su ishemijski, koji mogu da budu posljedica tromboze, odnosno stvaranje ugruška-tromba u oštećenoj arteriji ili embolije, zapravo otkidanje komadića ugruška, koji je nastao na drugom mjestu, a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju. Oko 15 odsto moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvnog suda izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga", objasnio je dr Labović.

Šta izaziva moždani udar

Najčešći uzrok oštećenja krvnih sudova u mozgu, koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Upravo ona dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcijuma i drugih materija u lumeni krvnog suda što uzrokuje sužavanje, redukciju lumena krvnog suda sto dovodi do slabije cirkulacije u izmjenjenom krvnom sudu mozga.

"Rizična grupa su pacijenti starije životne dobi kao najčešći faktor rizika, zatim pol i genetsko nasljeđe na koje ne možemo uticati, ali na zloupotrebu cigareta ,konzumiranje alkohola, nezdravu ishranu, stres, fizička neaktivnost gojaznost možemo uticati", pojasnio je neurolog.

Rizici

životno doba (što je veći broj godina života rizik je veći)
pol (muškarci češće oboljevaju dok je smrtnost kod žena veća)
rasa (pripadnici crne rase imaju veću učestalost od bijele rase)
genetski (nasljedni) faktori

Drugi faktori rizika za nastanak moždanog udara su liječivi, kao što su:

povišen krvni pritisak (triput veći rizik)
šećerna bolest i skriveni šećer (intolerancija na glukozu)
povišenje holesterola i triglicerida
poremećaji srčanog ritma, dilatativna kardiomiopatija, vještački zalisci
pušenje
zloupotreba alkohola
hiperhomocisteinemija
upotreba oralnih kontraceptiva
senoza karotidnih arterija
gojaznost
fizička neaktivnost
neadekvatna ishrana
stres
poremećaji koagulacije krvi i drugo

I mladi mogu doživjeti moždani udar

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Stroke and Cerenrovascular Diseases potvrđuje da su moždani udari za koje se smatra da se dešavaju kod starijih odraslih mogući kod mlađe populacije i to od 18 do 50 godina.

"Dva najvažnija faktora koja dovode do tromboze krvnih sudova nastaju zbog krvnih ugrušaka ili formiranja plaka, faktora, za koji se obično misli da su uzroci kod starijih osoba, pored drugih uzroka, uključujući arterijske bolesti i srčane probleme", zaključio je dr Labović za Telegraf.rs.