Do srčane insuficijencije, ili slabosti srca, dolazi usred poremećaja srčane funkcije, pa srčani mišić više nije u stanju da adekvatno pumpa krv kroz organizam.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji a godišnje odnesu oko 48.000 života.
Među njima se izdvaja srčana slabost, oboljenje koje nastaje kada srce ne može više efikasno da pumpa krv i obezbijedi tijelu dovoljan dotok kiseonika i hranljivih materija, piše "B92".
Vladimiru je puklo srce sa samo 39 godina. Preživio je i saznao da boluje od srčane slabosti.
Iako pouzdani podaci za Srbiju još uvijek nisu dostupni, procjenjuje se da oko 120.000 osoba trenutno ima ovo oboljenje u zemlji.
U emisiji 150 minuta o srčanoj slabosti govorili su prof. dr Arsen Ristić, kardiolog u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije i Vladimir Volenik, čovjek koji boluje od srčane slabosti.
Naime, srčana slabost je više prisutna kod muškaraca.
Kako prof. dr Arsen Ristić navodi, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji.
Među njima je srčana slabost posljedica najmasovnije bolesti. Najčešće se dešava kod ljudi koji su preživjeli srčani udar, infarkt miokarda, i kao posljedica ožiljka koji se napravi na srcu, dio srca oslabi. Srčani mišić pumpa krv, ožiljak neće da pumpa krv, i razvije se srčana slabost", naglašava dr Ristić.
Prevencija je ključna
Kako dr Ristić ističe, mnogo je toga što može da se uradi u preventivi.
"Sve je vezano za faktore rizika, za prepoznavanje sopstvenog rizika i da se ovaj događaj, infarkt, ne desi", kaže on.
"SZO kaže da 30 odsto ljudi koje gubimo godišnje, a u Srbiji oko 50.000 ljudi, od kardiovaskularnih bolesti, ne bi trebalo da izgubimo tako mlade, kada bi se samo malo vodilo računa o ključnim faktorima rizika", naglašava profesor dr Arsen Ristić.
Vladimiru Voleniku je srce "puklo" kada je imao 39. godina. Naime, on je doživio infarkt, a kao posljedicu infarkta, dobio je dijagnozu srčane slabosti, za koju, po njegovim riječima, nije ni znao da je ima.
"Sve se desilo u godini korone. Prilikom radova došlo je do bola u grudima, malo sam to zanemario, ali kada sam otišao do VMA, uradili su ЕKG, ali ništa nisu pronašli. Ja sam imao jak bol, koji je bio gotovo neizdrživ. Sljedeći put kada osjećam bol, nakon večere sam osjetio veliki bol u grudima, sjedam u automobil, krećem, osjećam bol u lijevoj ruci i tada sam znao da je to infarkt", priča Vladimir.
Vladimir je nepunih mjesec dana bio u bolnici, od toga je pet dana bio na intenzivnoj njezi.
Doktor Ristić ističe da to što neko ima manje od 40 godina, to ne znači da je zaštićen i da treba zanemariti osnovne faktore rizika.
"Mora se razumjeti da masovne bolesti počinju u djetinjstvu", kaže dr Ristić.
Kako je nekoliko puta istakao, preventivni pregledi se moraju obavljati, a prevencija je ključ uspjeha.
