Ljeto, sunce, more… idila, zar ne? Ali, kao što to obično biva, iza ugla vrebaju i neke manje idilične stvari. Recimo, sunčanica i toplotni udar. Mnogi ih miješaju, a bogami, nije ni čudo – oba stanja mogu da pokvare dan, pa i više od toga. Ali, da li su stvarno ista stvar? I što je još važnije, kako da znamo šta nas je snašlo i kako da se zaštitimo?
Pa, ‘ajde da razjasnimo te dvije „vrele“ teme. Sunčanica, onako narodski rečeno, desi se kad pretjeramo sa sunčanjem, pogotovo ako glava nije bila zaštićena. Znaš ono kad se pečeš na plaži bez šešira, pa ti poslije cijeli dan zuji u ušima i lupa u glavi k’o da ti je neko bubnjeve stavio? Е, to je uglavnom sunčanica. Simptomi mogu biti glavobolja (naravno!), mučnina, povraćanje, vrtoglavica, a ponekad i povišena temperatura. Osjećaš se malaksalo, bez energije, kao da te neko istukao mokrom čarapom. Nije prijatno, nikako.
A toplotni udar? Е, to je već ozbiljnija priča. Zamisli da si u rerni koja se polako zagrijava, a ti nikako da izađeš. Toplotni udar nastaje kada tijelo više ne može da reguliše svoju temperaturu. Obično se dešava pri visokim temperaturama i velikoj vlažnosti vazduha, naročito ako se fizički naprežeš. Ali, može da se desi i ako dugo boraviš u pregrijanom prostoru. Tu već temperatura tijela može da skoči opasno visoko, preko 40 stepeni Celzijusa. Koža može biti suva i crvena, ili čak vlažna. Može doći do ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, konfuznosti, pa čak i gubitka svijesti. Znači, nije zezanje. Toplotni udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, jer može biti i smrtonosan.
Pa, kako da ih razlikujemo, konkretno?
Glavna razlika je u mehanizmu nastanka i ozbiljnosti simptoma. Sunčanica je više reakcija na direktno izlaganje suncu, posebno glave. Toplotni udar je, s druge strane, rezultat pregrijavanja cijelog tijela. Temperatura kod sunčanice obično nije toliko visoka kao kod toplotnog udara, a i simptomi toplotnog udara su generalno teži i opasniji.
A kako da se zaštitimo od ovih ljetnih „radosti“?
Mnogo je lakše spriječiti nego liječiti, to znamo svi. Zato, pamet u glavu (bukvalno i figurativno!). Kada je sunce najjače, između 10 i 16 časova, bolje je potražiti hladovinu. Ako moraš da budeš napolju, obavezno nosi šešir sa širokim obodom, naočare za sunce i laganu, svijetlu odjeću. I naravno, ne zaboravi na kremu sa visokim zaštitnim faktorom.
Pijenje tečnosti je ključno. Voda, limunada, nezaslađeni čajevi… sve dolazi u obzir. Izbjegavaj slatke sokove i alkohol, jer te mogu dodatno dehidrirati. A kad smo kod toga, znaš kako kažu, „čašica gore, čašica dole“ – ali na vrelini, bolje da preskočiš onu „gore“, bar dok ne padne veče i temperatura malo spadne.
Ako se baviš fizičkom aktivnošću, biraj hladnije dijelove dana. I nemoj pretjerivati, slušaj svoje tijelo. Ako osjetiš malaksalost, vrtoglavicu ili mučninu, odmah potraži hlad i odmori se.
Šta uraditi ako ipak „zaradimo“ sunčanicu ili toplotni udar?
Ako sumnjaš na sunčanicu, skloni se sa sunca u hladnu prostoriju. Rashladi se tuširanjem ili hladnim oblogama na čelo, vrat i pazuhe. Pij puno tečnosti. Ako se simptomi ne poprave ili se pogoršaju, pravac kod ljekara.
Kod toplotnog udara, situacija je hitna. Odmah pozovi hitnu pomoć. Dok čekaju, osobu treba prebaciti u hladovinu, skinuti joj odjeću i rashlađivati je na sve načine – hladnim oblogama, prskanjem vodom, ventilatorom. Ako je pri svijesti, davati joj male gutljaje hladne vode.
.webp)
Zapamti, uživanje u ljetu ne mora da podrazumijeva borbu sa sunčanicom ili toplotnim udarom. Uz malo predostrožnosti, možeš bezbrižno da uživaš u svim čarima toplog vremena. Pa, srećno i ostanite rashlađeni!
.webp)
