S upisom u ovu školsku godinu, u proljeće 2023. godine, u Hrvatskoj je uveden i prvi put urađena provjera na porodičnu hiperholesterolemiju među školskom djecom.
Tako se na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole u djece, između ostalog provjeravala i ukupna vrijednost holesterola u krvi. Rezultati su zabrinjavajući.
“U Nacionalni program probira na dislipidemije bilo je uključeno oko 39.000 djece, čak dvije generacije. Ali, nisu uključena sva djeca jer bilo je dosta i odustajanja od strane roditelja, ali može se reći kako je u provjeru uključeno više od 70 odsto predškolske djece”, rekao je profesor dr sc. Ivan Pećin.
Od 39.000 pregledanih mališana, njih 10 odsto imalo je vrijednosti ukupnog holesterola više od 5.1 mmol/L, a niže od 6.1 mmo/l, otkriva doktor komentarišući da je to direktna posljedica fizičke neaktivnosti naših predškolaraca, te loših prehrambenih navika.
“Plaćamo visoku cijenu vremena koje djeca provode ispred ekrana mobilnih telefona, tableta i televizora, a koja su sve manje fizički aktivna te vrlo malo vremena provode u igri s vršnjacima, u parkovima i na otvorenom. Nažalost, ove loše životne navike naša djeca kao loš miraz nose u adolescenciju i odraslu dob, a navike stečene u djetinjstvu kasnije je vrlo teško izmijeniti”, napominje sagovornik portala "Telegram".
Takođe, 1.5 odsto djece imalo je holesterol viši od 6.1 mmo/L te su uključeni u daljnju obradu, zbog sumnje na porodičnu hiperholesterolemiju.
“To je oko 500 djece. U ovui provjeru je, budući da se radi o nasljednoj bolesti, potom uključena i čitava porodica te su roditelji s lošim lipidogramom, među kojima većina nije znala da ima loše nalaze, takođe otkriveni na taj način i uključeni u proces liječenja”, detaljno je objasnio Pećin ističući da je to i bio viši cilj uvođenja provjere.
“Nacionalna provjera nam je konačno omogućila da urgiramo na ispravan način, dakle da bolest rano otkrijemo i preveniramo. Do sada smo osobe s porodičnom hiperholestolemijom u većini slučajeva pronalazili nakon što bi, u 40-im ili 50-im godinama, doživjeli kobne komplikacije ateroskleroze – srčani ili moždani udar”, kaže.
Znaš li svoj broj?
Svjesni činjenice da su povišene masnoće u Hrvatskoj velik i neprepoznat problem, stručnjaci Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog ljekarskog zbora tu nisu stali.
“Akcija 'Znaš li svoj broj?' pokrenuta je zato što svjesnost o ugrozi holesterola nije dostupna te se povišeni holesterol kao faktor rizika često zanemaruje i potcjenjuje. Povišeni holesterol je dokazano direktan uzrok ateroskleroze – ovapnjenja i začepljenja krvnih žila”, govori profesor Pećin dodajući da ateroskleroze nema bez holesterola.
Čak 60 odsto stanovništva ima povišene masnoće
A u kolikoj je mjeri svjesnost o opasnosti nepostojeća, potvrđuju podaci epidemiološke studije pod nazivom "ЕHUH 2 – epidemiologija hipertenzije u Hrvatskoj 2" – koja je sprovedena na oko 1.300 ispitanika iz cijele Hrvatske, a koji pokazuju da oko 60 odsto ljudi ima povišene vrijednosti holesterola. I većina njih za to ne zna.
“Ovom akcijom želimo upoznati javnost s posljedicama povišenog neprepoznatog holesterola i kako se protiv njega efikasno boriti. A to, ujedno činimo i pomoću intrigantnih plakata na kojima je Kju Ar kod koji vodi na stranicu www.kolesterol.hr gdje će biti detaljno i jasno objašnjeno sve u vezi uz opasnosti holesterola, dijagnostiku i liječenje”, otkriva sagovornik pomenutog portala.
Brojevi koje bi svaki pacijent trebalo da zna
Budući da je glavno pitanje akcije "Znaš li svoj broj", profesor Pećin je pojasnio koje su normalne vrijednosti masnoća u krvi, a koje su opasne po zdravlje.
“Pacijenti bi trebalo da znaju da vrijednost ukupnog holesterola ne bi trebala biti viša od 5 mmol/L, a da vrijednost 'lošeg', LDL-holesterola mora biti ispod 3.0mmol/L. Takođe, treba osvijestiti da kod ljudi koji imaju dodatne faktore poput povišenog pritiska, šećerne bolesti, ili ako je osoba preboljela srčani ili moždani udar, vrijednosti lošeg, LDL-holesterola moraju biti niže od 1.4mmol/L”, ističe i dodaje da vrijednost triglicerida ne bi smjela biti viša od 1.7 mmol/L.
Komplikacije povišenog holesterola
Povišeni loš, LDL-holesterol taloži se u zidove krvnih žila i postepeno uzrokuje zadebljanje i kalcifikaciju zidova, a ako se povišeni holesterol ne liječi, taj proces napreduje.
“Kako napreduje, proces dovodi do suženja lumena krvne žile. Uz ostale faktore rizika poput pušenja, povišenog pritiska, povišenih vrijednosti šećera u krvi, taj plak, zadebljanje krvnih žila puno holesterola može puknuti, usljed čega se krvne pločice ili trombociti natalože na plak i začepe krvnu žilu. Na kraju se to manifestuje kao srčani ili moždani udar, što nažalost, ponekad završi kobno, odnosno rezultira smrću. A ako osoba preživi, u većini slučajeva završi s doživotnim invaliditetom”, napominje endokrinolog.
Mitovi i istine o holesterolu
Budući da je edukcija glavna okosnica akcije "Znaš li svoj broj", te da se u javnosti jako malo zna o potencijalnoj opasnosti povišenog holesterola, profesor Pećin je izdvojio nekoliko mitova u koje ljudi pogrešno vjeruju, to su:
1. Mit: Holesterol ubija
To je istina, govori endokrinolog, ali samo ako je holesterol povišen.
2. Mit: Prenizak holesterol je štetan
To nije tačno, poručuje. Nema dokaza da su niske vrijednosti holesterola štetne. Naprotiv, rađamo se s vrlo niskim vrijednostima od oko 1mmol/l i najnormalnije se razvijemo i živimo.
3. Mit: Hipolipemici, odnosno statini su štetni
To nije istina. Lijekovi su prisutni četiri decenije, otkriveni su oko 1984. godine te su najispitivaniji lijekovi u upotrebi. Nuspojave su moguće, kao i kod svake vrste lijekova. Nuspojave oko kojih se moramo zabrinuti javljaju se u oko 5 odsto osoba koje uzimaju terapiju, a najčešće nuspojave su bolovi u mišićima i porast vrijednosti jetrenih enzima.
Ove nuspojave se lako rješavaju smanjenjem doze lijeka ili promjenom vrste lijeka. Svakako je pogrešno prekinuti uzimanje lijeka u osoba koje taj lijek trebaju, napominje doktor.
4. Mit: Mršavi ljudi ne mogu imati povišene masnoće u krvi
To nije istina. Činjenica je da možete biti mršavi a imati vrlo visoke vrijednosti holesterola ako imate grešku u metabolizmu holesterola. Takvi se ljudi rađaju s jako povišenim vrijednostima holesterola, te su izmjerene vrijednosti kod njih više od 8, 10 pa čak i 12mmol/L te mogu doživjeti srčani ili moždani udar prije pete decenije života, upozorava Pećin.
5. Povišen holesterol se ne može naslijediti
To nije istina. Ako dijete ima povišen holesterol, a ponajviše ako ima nasljednu porodičnu hiperholestrolemiju, bolest se mora prepoznati i liječiti na vrijeme hipolipemicima, odnosno statinima, i to od 8 godine života, a terapiju je potrebno uzimati doživotno.
