Dani sve duži

Sveta Varvara: Evo šta traba da uradite na ovaj svetac!

  • 17.12.2018. 08:12

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetu Varvaru. Evo koji običaji i vjerovanja su vezana za ovaj praznik.

Iako nije zapovedan crkveni praznik, nije crveno slovo, u narodu je dan svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu. 

Njen kult je podjednako razvijen kako na Istoku tako i na Zapadu. Kod nas je sačuvan običaj, iako nepoznatog porijekla, da se danas kuva "varica" od raznih žitarica, koja se jede sljedećih dana. Takođe se "sije" žito, u plitak tanjir ili činijicu, koje će ozelenjeti do Božića.

To čine i rimokatolici. Na Zapadu se na njen dan stavlja u vodu grančica višnje ili trešnje, da bi procvjetala za praznik Rođenja Hristova.

U Republici Srpskoj Sveta Varvara obilježava se kao Dan rudara.

Sveta velikomučenica Varvara živjela je u četvrtom vijeku u Maloj Aziji i mučenički postradala radi vjere. 

Rođena je u gradu Iliopolju misirskom u neznabožačkoj porodici prebogatog i znamenitog Dioskora. Varvara je bila izuzetno lijepa i mudra djevojka i otac je, u želji da je sačuva, zatvorio u kulu svoga dvorca okruženu bogatstvom, udobnostima i sluškinjama. 

U toj usamljenosti Varvara je svojim blistavim umom dosegla do saznanja o Tvorcu i Gospodu iako je niko nije imao tome poučiti. Kada je jednom uspjela da pobjegne iz kule, Božjim promislom srela je neke hrišćanke od kojih je saznala ono što je i sama naslućivala.

Vratila se u kulu i u svom kupatilu prosjekla i treći prozor kao simbol Svete Trojice, a prstom, kao gvožđem izdubila krst u kamenom zidu. 

Iz njene stope na podu kupatila proključao je izvor žive vode koja je liječila mnoge bolesti.

Kada je sve ovo saznao surovi otac, prijavio je ćerku načelniku Martijanu. Bacili su je u tamnicu i mučili je zajedno sa još jednom hrišćankom – Julijanijom. 

Odsjekli su im grudi i za porugu vodili ih po gradu. Na kraju, Varvaru je zaklao rođeni otac, a Julijanu vojnici. Odmah potom, udario je grom u Cioskorovu kuću i ubio i njega i Martijana. Sveta Varvara skončala je 306. godine, a njene čudotvorne mošti nalaze se u Kijevu.

Sačuvan je običaj, iako nepoznatog porijekla, da se danas kuva "varica" od raznih žitarica, koja se jede sljedećih dana. Takođe se "sije" žito, u plitak tanjir ili činijicu, koje će ozelenjeti do Božića. To čine i rimokatolici.

Varica se uveče ostavi da uvri pored vatre u loncu, pa se sutra na Varvarin dan gleda sa koje je strane navrilo, pa se kaže da sa te strane u polju treba sijati pšenicu, ako se želi dobar rod. Vareno žito se jede u kući, njim se posipa mjesto gdje se uzima voda za piće, a miješa se i sa soli, pa se daje stoci.

Naši stari kažu da od današnjeg dana dan počinje da raste, a noći su sve kraće i do Božića dan bude pola sata duži, od kada počinje naglo da raste.

Kad se vari varica djeca u Boki jpevaju:

 
Vari vari varice,

Da se radu jarice

I bijele jagnjice

i detici i juncici.

Varica se jede hladna i drugi i treći dan i zato se peva:

Varvarica vari,

A Savica ladi,

Nikolica kusa.

Ovo je recept naših predaka:

 Potrebno: pšenica, kukuruz, voda, orasi,med.

Napomena: količina pšenice i ostalog materijala je po sopstvenoj želji. Možete staviti 1/2 kg pšenice, 250 g kukuruza, 250 g oraha i 6 kašika meda.

Pšenicu i kukuruz naliti vodom (za 2 cm da pređe preko materijala) i ostaviti da prenoći. Narednog dana naliti čistu vodu i na smanjenoj temperaturi kuvati 2-2,5 sata (dok tečnost ne ispari, a zrna omekšaju). Dodati med i isjeckane orahe, promiješati i služiti.