Od svakog roditelja 'kupimo' po dvije kopije svakoga gena, a mutacija određenih gena glavni je okidač za nasljedne bolesti.

Prvi na popisu je visoki holesterol, za šta u potpunosti možemo 'kriviti' porodicu, tvrdi američka genetičarka dr Šivani Nazaret.

"Jedan na 500 ljudi ima genetsku mutaciju koja je uzrok porodične hiperholesterolemije - nasljedne bolesti srca koja može biti uzrok preuranjenog srčanog ili moždanog udara", otkriva Nazaret i dodaje kako oboljeli od porodične hiperholesterolemije ne mogu regulisati holesterol koji se zato nagomilava u krvnim žilama.

Ne pomažu čak ni rigorozne dijete ili vježba jer su u ovom slučaju geni učinili svoje, kaže Nazaret.

I dok oba roditelja mogu biti krivci za visoki holesterol, rak dojke nasljeđujemo od oca. Naime, svaki je čovjek rođen s genima BRCA1 i BRCA2 koji ne stvaraju zdravstvene probleme dok nisu mutirani.

Ali žene koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena od strane oca, imaju veći rizik od nastanka raka dojke.

Doktorica Nazaret pojasnila je kako navedeni geni nisu opasni po zdravlje muškaraca jer je rak dojke rijetka pojava među muškom populacijom, dok se isto ne može reći i za žene.

Ako za gubitak kose okrivljujete mušku stranu porodice - obraćate se na pogrešnu adresu. Gen koji ima ključnu ulogu kod ćelavosti nalazi se na hromozomu X, koji muškarci uvijek nasljeđuju od majki, dok žene isti gen preuzimaju od oba roditelja.

Za dijabetes tipa 2 najčešće je kriv neuredan način života, ali istraživanja pokazuju da čak 5 odsto mladih ima znakove ove bolesti iako nisu pretili i redovno vježbaju. I ovdje je problem genetska mutacija pa se radi o obliku dijabetesa koji su naučnici nazvali MODY. 

Rano prepoznavanje pacijenata s MODY podtipom dijabetesa vrlo je važno jer oni trebaju drugačiju terapiju koja može godinama kontrolisati bolest bez pojave komplikacija, kaže dr Nazaret. 

Ali, cjeloživotne komplikacije javljaju se kod intolerancije na laktozu. Prirođena intolerancija na laktozu rijetka je bolest uzrokovana mutacijom u genu koji proizvodi enzim laktazu. Manifestira se jakim vodenastim proljevom koji se javlja ubrzo nakon prvog obroka mlijeka (dojenja).

Gubitak nutrijenata je značajan, tako da novorođenče ne napreduje te se razvijaju dehidracija, hipoglikemija i acidoza. Nakon uvođenja dijete bez laktoze proljev prestaje, dijete dobija na tjelesnoj masi, rast i razvoj se normalizuju. Stanje je doživotno i zahtijeva trajnu prehranu bez laktoze.

Urođena intolerancija laktoze javlja se rijetko, ali 65 odsto odraslih osjetilo je probavne smetnje nakon konzumacije mliječnih proizvoda, tvrdi Nazaret i dodaje da se kod većine ljudi osjetljivost na laktozu smanjuje s godinama. 

Porodično stablo ima veliku ulogu kod nasljeđivanja bolesti, upozorava Nazaret. Tako možete zabilježiti sve bolesti koje su pogodile članove vaše uže i šire porodice te tako prepoznati genetske predispozicije za neka stanja. Ali neke bolesti mogu ostati 'prikrivene' i tokom nekoliko naraštaja pa ih je nemoguće otkriti ovom metodom.

Nasljedne su i dugotrajne glavobolje  

Sklonost dugotrajnim i teškim glavoboljama popraćenim mučninom nasljedna je u čak 70 do 80 posto slučajeva, tvrdi dr Kejt Henri sa Univerziteta Njujork.

Naučnici su otkrili kako gen naziva tresk izaziva pojavu migrena, a on se često nasljeđuje od roditelja.

Bolesti srca preuzimamo od majke 

Ako je vaša majka imala probleme sa srcem, imate 20 odsto veću vjerovatnoću da ćete ih imati i vi, otkrile su četiri odvojene naučne studije.

Način na koji prijašnji infarkt majke utiče na našu sklonost njemu nije u potpunosti razjašnjen, ali ipak je očigledan, tvrde stručnjaci, prenosi "24sata.hr".

Nismo pošteđeni ni psihičkih bolesti

Oko 10 posto iznosi vjerovatnoća da ćete naslijediti sklonost obolijevanju od depresije, otkrio je američki Institut za mentalno zdravlje.

Stručnjaci objašnjavaju kako je depresija samo jedna od psihičkih bolesti koje se mogu naslijediti, uz bipolarni poremećaj i šizofreniju.