Na nivou čitave populacije, vjerovatnoća da se rodi dječak ili djevojčica je približno jednaka, otprilike kao da bacite novčić. Ipak, često se dešava da neki roditelji imaju samo sinove ili samo ćerke. Da li je to slučajnost - ili iza tog obrasca stoji neki biološki razlog?
Na pol djeteta mogu uticati i neki faktori povezani s majkom, a ne samo spermatozoidi koji nose X ili Y hromozom, prema novom istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Harvard. Otkriveno je da žene koje prvo dijete dobiju u kasnijim godinama imaju veću vjerovatnoću da će sva njihova djeca biti istog pola.
Istraživači su analizirali podatke više od 58.000 žena. Većina je imala dvoje djece (61 odsto), nešto manje njih troje (30 odsto), osam odsto je imalo četvoro djece, a ostale su bile majke petoro ili više djece.
Istraživački tim je uporedio pol njihove djece u odnosu na osam različitih osobina majki: Visinu, indeks tjelesne mase, rasu, boju kose, krvnu grupu, hronotip (vrijeme dana kada se osjećaju najbudnije), uzrast pri prvoj menstruaciji i godine u kojima su rodile prvo dijete.
Ono što se pokazalo kao značajno bio je upravo posljednji parametar - godine u kojima je žena prvi put postala majka. Žene koje su prvo dijete rodile nakon 28. godine imale su 43 odsto šanse da svo njihovo potomstvo bude istog pola, što je znatno više u odnosu na 34 odsto, koliko je važilo za one koje su rađale prije 28. godine. Kod ostalih parametara koji su analizirani nije ustanovljena nikakva povezanost sa polom djece.
Iako mehanizam iza ove pojave nije do kraja razjašnjen, postoje neke pretpostavke. Na primjer, raniji početak menstrualnog ciklusa povezuje se s nešto većom vjerovatnoćom za rađanje muške djece. Sa druge strane, kako žena stari, vaginalni pH se smanjuje, što može stvoriti povoljnije uslove za preživljavanje spermatozoida koji nose X hromozom, što povećava šanse da se rodi djevojčica.
Osim biologije, moguću ulogu igraju i socioekonomski faktori. Prema mišljenju jednog istraživača sa Univerziteta u Oksfordu, žene koje kasnije postaju roditelji češće pažljivo planiraju veličinu porodice. Ako dobiju dvoje djece istog pola, možda se neće odlučiti na treće, dok mlađe žene koje imaju više vremena i manje ograničenja u pogledu proširenja porodice mogu biti spremnije da nastave da rađaju, u želji da dobiju dijete suprotnog pola, prenosi ''Nju sajentist''.
U svakom slučaju, potrebna su dodatna istraživanja koja bi uzela u obzir i fiziološke, i društvene, i ekološke faktore. Iako rezultati ne znače da je pol djeteta unaprijed određen godinama majke, ova korelacija ipak otvara zanimljiva pitanja o uticaju ženskog organizma na pol djeteta.
