Džulijet Oven-Natal, majka iz Šaftsberija, Dorset, doživjela je duboku depresiju tokom trudnoće, što je iskustvo koje je dugo bilo zanemareno u društvenim razgovorima. Njena priča osvjetljava ozbiljnost prenatalne depresije i potrebu za većom pažnjom prema mentalnom zdravlju trudnica.
Iznenadna trudnoća: U stomaku život, a u glavi - mrak
U 44. godini, nakon godina pokušaja da zatrudni, Džulijet je saznala da je trudna. Umjesto radosti, osjećala je duboku tugu i strah. Njena trudnoća bila je visokog rizika, a prethodne medicinske komplikacije dodatno su povećale njenu anksioznost. Brinula je da ne može da se nosi sa majčinstvom i da će nešto loše da se dogodi bebi. Ubrzo su se pojavile i zastrašujuće misli o povređivanju sebe i bebe.
Umjesto sreće nakon godina borbe za roditeljstvo, osjećala se samoubilački - i čak je razmišljala da povrijedi svoju kćerku, misleći da ne želi da bude majka i da "vidi samo jedan izlaz".
"Željela sam da okončam sve, za sebe i svoju bebu", sjeća se Džulijet, sada 50-godišnjakinja.
"Počelo je tako što nisam željela da živim jer nisam mislila da mogu da se nosim sa pritiskom majčinstva. A pošto je moja trudnoća bila visokog rizika, brinula sam se da će se nešto loše desiti mojoj bebi. Ali ubrzo sam počela da razmišljam kako bih se teško nosila sa gubitkom na porođaju ili kasnije, pa sam razmišljala da je sama povrijedim. Čak sam razmišljala da nož zabodem u stomak. Misli su mi bile tako jezive, ali uvijek tu, u glavi. Mislila sam da ako se riješim bebe, biće sve u redu."
Kasnije je dodala da su joj se javljale i misli povređivanja sebe i djeteta skakanjem pod automobil, ali srećom, to nije učinila.
Prenatalna depresija: Nedovoljno prepoznata i često zanemarena
Prenatalna depresija je mentalno stanje koje se javlja tokom trudnoće, ali često se zanemaruje. Simptomi ove vrste depresije mogu uključivati stalnu tugu, anksioznost, razdražljivost, osjećaj utrnulosti i zastrašujuće misli. Međutim, zbog stida i društvenih očekivanja, mnoge žene ne traže pomoć, što dovodi do toga da mnoge pate u tišini.
Umalo tragedija, bila je prvi korak ka oporavku
Džulijet je, nakon pokušaja samoubistva u petom mjesecu trudnoće, potražila pomoć. Brzo je upućena na lokalni perinatalni tim za mentalno zdravlje. Iako su tokom pandemije lični pregledi bili ograničeni, babica je redovno dolazila sa njom na razgovore. Terapija razgovorom otkrila je duboke korijene njenih problema, uključujući nesigurnost u vezi sa majkom i prošlim traumama.
Porođaj: Prekretnica u njenom životu
U 39. nedjelji trudnoće, Džulijet je hitno podvrgnuta carskom rezu. Njena kćerka je rođena zdrava, a trenutak kada ju je prvi put držala u naručju bio je trenutak istinske ljubavi i povezanosti. Iako je nastavila da se bori sa postporođajnom depresijom, podrška njenog muža i medicinskog tima bila je ključna.
Džulijet sada radi kao praktičar za dobrobit plodnosti i aktivno se zalaže za veću pažnju prema mentalnom zdravlju trudnica. Naglašava da je važno otvoreno razgovarati o emocijama tokom trudnoće i majčinstva, jer to može pomoći u prevenciji ozbiljnih problema. Takođe, poziva društvo da prestane da idealizuje trudnoću i majčinstvo, priznajući da su to složeni i emotivni procesi.
