Iako djeca nasljeđuju gene od oba roditelja, neke osobine i karakteristike nasljeđuju se isključivo od majke – evo šta tačno.
Mitohondrijske bolesti
Mitohondrijske bolesti su hronični nasljedni poremećaji koji se javljaju kada DNK mitohondrija ima defekte ili mutacije.
Mitohondrijalne bolesti mogu da se pojave u bilo kom uzrastu, ali se obično javljaju pri rođenju i mogu da utiču na skoro svaki organ u tijelu, uključujući mozak, nerve, mišiće, bubrege, srce, jetru, oči, uši i pankreas.
Otprilike jedan od 5.000 ljudi je pogođeno naslijednim mitohondrijskim poremećajem, a zbog različitih simptoma i sistema organa koji su pogođeni, mitohondrijalne bolesti se često pogrešno dijagnostikuju.
Problemi sa očima i vidom
Patološka miopija (kratkovidost): Nedavne studije su pokazale da se vid i struktura oka nasljeđuju od majki. U tom smislu, slab vid i povećan rizik od ambliopije (smanjena oštrina vida bez mogućnosti izoštravanja naočarima ili sočivima) mogu da se naslijede od majke, piše Yumama.
Daltonizam: Daltonizam je osobina povezana sa X hromozomom. Više su pogođeni dječaci jer nemaju drugi X hromozom koji bi se suprotstavio ovoj osobini.
Fizičke osobine
Fizičke karakteristike kao što su boja i tekstura kose, linija kose, koža i proširene vene nasljeđuju se od majke.
Prva menstruacija i menopauza
Iako to nije pravilo, kćerke obično nasljeđuju od majki vrijeme kada će dobiti prvu menstruaciju ili ući u menopauzu.
Inteligencija
Istraživači iz Odjeljenja za socijalne i javne zdravstvene nauke Savjeta za medicinska istraživanja u Glazgovu otkrili su da socioekonomski položaj i obrazovanje utiču na IQ. Prema njihovim nalazima, najbolji prediktor inteligencije bio je majčin koeficijent inteligencije. IQ učesnika ove studije razlikovao se od IQ njihovih majki u prosjeku za samo 15 poena.
Obrasci spavanja i problemi sa snom
Prema studiji objavljenoj u časopisu Sleep Medicine, majke prenose svoje obrasce spavanja na djecu. Djeca majki sa nesanicom imaju tendenciju da kasnije zaspe i manje spavaju.
Starenje
Nekoliko studija sprovedenih na životinjama pokazalo je da geni koji se nasljeđuju od majke mogu da utiču na to kako njihovi nasljednici stare. Naučnici su otkrili da DNK iz mitohondrija, koja se nasljeđuje samo majki, može da ima ulogu u kontroli brzine starenja. Međutim, ovi nalazi još nisu potvrđeni ispitivanjima na ljudima.
Sklonost mršavljenju ili gojenju
Djeca najčešće nasleđuju metabolizam svoje majke. Međutim, istraživači tvrde da genetika nije najvažnija kada je u pitanju tjelesna težina, te da formiranje navika i načina života ima još veću ulogu.
ADHD
Neke studije su pokazale da ako majka ima niži nivo serotonina, veća je vjerovatnoća da će dijete razviti ADHD kasnije u životu. Geni koji regulišu proizvodnju serotonina u mozgu prenose se sa majke na dijete i izgleda da utiču na sposobnost fokusiranja.
Raspoloženje
Struktura kortikolimbičkog sistema, koji reguliše emocije i igra ulogu u poremećajima raspoloženja kao što je depresija, vjerovatnije će se prenositi sa majki na kćerke nego sa majke na sinove ili sa očeva na djecu bilo kog pola. To bi moglo da ukazuje na to da kćerke, bar djelimično, nasljeđuju raspoloženje od majke.
