Sovjetska svemirska letjelica Kosmos 482, teška oko 500 kilograma, pašće na Zemlju 9. ili 10. maja, potvrdila je ruska svemirska agencija Roskosmos.
Međutim, oni navode da je mala vjerovatnoća da će sonda lansirana 1972. napraviti štetu na našoj planeti.
"Prema balističkim proračunima Kosmos 482 bi trebalo da uđe u guste slojeve atmosfere 9. ili 10. maja. Prečnik uređaja je oko metar, masa je manja od 500 kg, što je skoro šest puta manje od mase spuštajućeg vozila Sojuz, u kojem se posada vraća na Zemlju sa Međunarodne svemirske stanice", navodi se u saopštenju.
Where will the failed Soviet spacecraft Kosmos 482 land when it crashes back to Earth in the coming week? Most major cities are in the potential crash zone — but the odds of a direct strike are extremely slim. https://t.co/KGTNG2LH19
— Live Science (@LiveScience) May 6, 2025
Putanju letjelice prati i ruska i strana oprema za praćenje, a koordinate tačke ulaska letjelice u atmosferu se usavršavaju kako se orbita smanjuje, prenose RIA Novosti.
Kako je saopštio Roskosmos, u blizu Zemljine orbite nalaze se hiljade polovnih svemirskih letjelica, a prošle godine, 1.981 svemirskih objekata prirodnog i vještačkog porijekla ušlo je u atmosferu.
"U stvari, pet objekata pada na Zemlju svakog dana, svaki sedmi teži je od 500 kilograma. Možemo ih posmatrati noću u obliku "zvijezda padalica". Slučajevi materijalne štete su izolovani. Nema žrtava među ljudima", naveo je Roskosmos u saopštenju.
Kosmos 482 lansiran je 31. marta 1972. Letjelica je trebalo da stigne do Venere i bude dio slične misije kao Venera 8, koja je poletjela 4 dana prije nje. Međutim, zbog problema sa raketnim pogonom ostala je u Zemljinoj orbiti, u kojoj se nalazi od tada. Prvi dijelovi letjelice pali su nazad na Zemlju 3. aprila 1972, i to na Novi Zeland.
Kako su naučnici ranije objašnjavali, postoji opasnost da je štit na letjelici, pravljen da izdrži gustu atmosferu Venere, opstao i da bi mogao da pomogne da Kosmos 482 ne sagori u atmosferi, što bi onda moglo biti opasno.
Letjelica bi mogla da padne skoro bilo gdje, pa i na Srbiju, a prema nekim proračunima bezbjedni su samo dijelovi sjeverno od 52 stepena sjeverne geografske širine i južno od 52 stepena južne geografske širine.