Značajne promjene kroz koje prolazi mozak tokom trudnoće zabilježene su prvi put, zahvaljujući istraživačima koji su obavili precizno skeniranje trudnica.
MRI skeneri rađeni su svakih nekoliko sedmica od prije začeća do dvije godine nakon porođaja i otkrili su široko rasprostranjenu reorganizaciju u majčinom mozgu, pri čemu su neke promjene bile kratkotrajne, a druge su trajale godinama.
Rad, koji je jedan nezavisni stručnjak opisao kao zaista herojski, utire put za daleko dublje razumijevanje majčinog mozga u trudnoći. Sada se prikupljaju dodatni podaci i obavljaju pregledi drugih trudnica kako bi se istražili rizici postantalne depresije, vezi između preeklampsije i demencije i zašto trudnoća može da umanji migrene i simptome multiple skleroze.
Naučnici su izveli 26 skeniranja mozga zdrave tridesetosmogodišnje žene koja je ostala trudna putem vantjelesne oplodnje i uzorke krvi kako bi pratili dramatične skokove hormona tokom trudnoće. Podaci su otkrili kako se mozak mijenjao, iz sedmice u sedmicu.
Najočiglednije je bilo stalno smanjenje sive materije, naborane spoljašnje površine mozga, tokom trudnoće i privremeni vrhunac neuronske povezanosti na kraju drugog trimestra, prenosi RTS.
"Mozak majke prolazi kroz ovu koreografsku promjenu tokom trudnoće i konačno smo u mogućnosti da posmatramo proces u realnom vremenu", ističe profesorka Еmili Džejkobs, istraživač u ovoj studiji sprovedenoj na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari.
Naučnici su ranije pravili snimke ženskog mozga u različitim fazama trudnoće, ali najnoviji rad pokazuje kako se mogu propustiti privremene promjene koje se vraćaju u normalu do trenutka kada se žena porodi.
U članku objavljenom u "Nature Neuroscience", glavna autorka, Laura Pričet, i njene kolege opisuju kako rast hormona, kao što su estrogen i progesteron, dovode do značajnih fizioloških promjena u trudnoći, utičući na krvnu plazmu, metabolizam, potrošnju kiseonika i imunitet. Isti hormoni obnavljaju mozak.
Da bi bolje razumjeli šta se dešava, istraživači su koristili preciznu magnetnu rezonancu da skeniraju mozak dr Еlizabet Krastil, koleginice sa Univerziteta Kalifornije. Skenirana je prije začeća, tokom trudnoće i dvije godine nakon što joj se sin rodio u maju 2020.
"Bio je to prilično intenzivan poduhva"“, priznaje Krastilova, ali dodaje da se nije osjećala posebno drugačije u trudnoći. "Neki ljudi pričaju o 'mumijinom mozgu' i sličnim stvarima, a ja nisam iskusila ništa od toga", rekla je ona.
Skeniranje je otkrilo široko rasprostranjeno smanjenje zapremine i debljine sive materije, posebno u regionima koji su povezani sa društvenom kognicijom. Mikrostruktura bijele materije, mjera ožičenja mozga, dostigla je vrhunac na kraju drugog tromesečja prije nego što je ponovo opala. Cerebrospinalna tečnost i moždane šupljine poznate kao komore su se proširile. Promjene su bile povezane sa porastom nivoa hormona.
Džina Ripon, profesor emeritus kognitivnog neuro-imidžinga na Univerzitetu Aston u Birmingemu, u Еngleskoj, ističe da je u pitanju bio "zaista herojski" projekat. "Podaci iz ove studije ilustruju koliko nam mnogo nedostaje", smatra ona.
Dr An-Mari D‘Lonž, vođa grupe FemiLab u Univerzitetskoj bolnici u Lozani, nazvala je rad "fascinantnim". "Ovaj pristup ne samo da će nam pomoći da mapiramo neuroplastičnost majke, već i da identifikujemo markere koji ukazuju na rizik od postporođajne depresije, ozbiljnog stanja koje se često ne liječi", rekla je ona.
