Bila je to najviša ptica koja je ikada hodala Zemljom. Visoka preko tri metra, džinovska moa vladala je Novim Zelandom hiljadama godina. Ovaj ogromni, beskrili biljojed hranio se drvećem i žbunjem sve do dolaska ljudi, koji su ga istrebili prije oko 600 godina. Njeno sjećanje danas živi samo u usmenom predanju Maora i u hiljadama kostiju, mumificiranih ostataka i ponekom sačuvanom peru, piše Gardijan.
Američka biotehnološka kompanija Colossal Biosciences objavila je ove sedmice da dodaje džinovsku mou na svoju listu životinja koje će pokušati da „oživi“, pridruživši je vunastom mamutu, dodou i tasmanskom tigru. Objava je izazvala veliko uzbuđenje u javnosti, ali i duboku skepsu među stručnjacima koji se pitaju da li je uopšte moguće vratiti pticu koja je nestala samo vijek nakon dolaska prvih polinežanskih doseljenika.
Kako oživjeti izumrlog diva?
Kompanija sa sjedištem u Teksasu planira da oživi pticu u narednih pet do deset godina, u saradnji sa istraživačkim centrom Ngai Tahu na Univerzitetu u Kenterberiju na Novom Zelandu. Projekat navodno podržava reditelj filma Gospodar prstenova ser Piter Džekson sa 15 miliona dolara. Džekson, koji je investitor u Colossal i strastveni kolekcionar kostiju moa, izjavio je: „Nada da ću ponovo vidjeti mou za nekoliko godina daje mi više zadovoljstva nego bilo koji film koji sam ikada snimio.“
Plan je da se moa „vrati iz izumiranja“ korišćenjem drevne DNK izvučene iz fosila. Naučnici će zatim genetski modifikovati genom njenih najbližih živih srodnika, poput emua. Iz modifikovanih jaja izlegle bi se ptice koje će, teoretski, nositi genetski potpis nekadašnje moe. One bi bile puštene u ograđene prostore pripremljene za njihov povratak u prirodu.
Maorski arheolog Kajl Dejvis pozdravio je ovaj projekat. „Naši preci su živjeli pored moa, a naša arheološka i usmena predanja čuvaju znanje o tim pticama i njihovom okruženju. Radujemo se što ćemo to znanje kombinovati sa najsavremenijom naukom u smjeloj viziji ekološke obnove“, rekao je on.
Kontroverze i etička pitanja
Ovo je najnovija u nizu najava kompanije Colossal, koja je u januaru prikupila 200 miliona dolara i čija je procjenjena vrijednost dostigla 10 milijardi dolara. U aprilu su tvrdili da su „oživjeli“ jezovuka, severnoameričkog predatora koji je izumro prije 13.000 godina, stvorivši dva siva vuka genetski modifikovana da liče na njegovog drevnog pretka. Nekoliko nedjelja kasnije, predstavili su „vunaste miševe“ kao korak ka oživljavanju vunastog mamuta, a takođe planiraju da ožive dodoa, istrebljenog u 17. vijeku.
Međutim, ove inicijative izazivaju sve više kritika u naučnoj zajednici. Mnogi istraživači tvrde da „oživljavanje“ odvlači pažnju sa stvarne ekološke krize – masovnog gubitka biodiverziteta, gdje milion postojećih vrsta prijeti izumiranje. Takođe se postavlja pitanje da li će novostvoreni organizmi imati gdje da žive, jer su njihova nekadašnja staništa davno nestala ili izmijenjena.
Istraživanje objavljeno u Nature Ecology and Evolution zaključuje da trošenje resursa na oživljavanje izumrlih vrsta može čak doprinijeti daljem gubitku biodiverziteta.
– Pojam „oživljavanja“ je lažno obećanje, više utemeljeno u egu nego u istinskoj želji za očuvanjem – rekla je Aroha Te Pareake Mid iz Međunarodne unije za zaštitu prirode. – Еgoistično je i bez etičkih, ekoloških ili kulturnih razmatranja. Vratiti se? Gdje? Kakav život? Slobodno lutati?
Naučna realnost: šta je zaista moguće?
Dr Tori Heridž, evolucioni biolog sa Univerziteta u Šefildu, odbila je ponudu da se pridruži savjetodavnom odboru kompanije Colossal, ističući da se takvi projekti ne mogu smatrati oživljavanjem, već naučnim eksperimentima.
– Da li je oživljavanje moguće? Ne. Ono što možete stvoriti je genetski modifikovan organizam koji može imati neke spoljašnje osobine izumrle vrste. Ovdje se ne radi o povratku mamuta, moe ili dodoa, već o stvaranju nečeg novog što će imati nepredvidiv uticaj na ekosistem – kaže ona.
Takođe ukazuje na činjenicu da je ponašanje ključni dio svake vrste. – Ne možete stvoriti mamuta na osnovu genoma. Slonovi uče ponašanje u krdu. Ako uklonite matrijarha, nastaje haos. Isto će biti i sa ovim pokušajima.
Odgovor kompanije Colossal: Imamo alate
Kompanija Colossal tvrdi da njihov rad može pomoći u obnovi izgubljenih ekoloških funkcija i ugroženim vrstama poput američkog crvenog vuka. Predstavnici snažno odbacuju tvrdnje da oživljavanje nije moguće.
Profesor Еndru Pask, koji vodi projekat moa, kaže: – Za mnoge vrste na ivici izumiranja, jedina nada je u genetskoj obnovi. Ako stvorimo genom 99,9% identičan originalu, dobijamo životinju podjednako sličnu kao što su dvije različite jedinke nekada bile u okviru populacije.
Međutim, Nik Rolens, stručnjak za moa sa Univerziteta u Otagu, smatra da je sve to na granici fantastike. – Ovo je Jurski park sa veoma malim šansama za uspjeh – zaključuje on.
– Genom strašnog vuka ima 2,5 milijardi slova. Ako je 99% identičan genomu sivog vuka, to i dalje znači preko milion razlika. A oni su promijenili samo 20 slova na 14 gena. Stvorili su dizajniranog sivog vuka. Tako će biti i sa moom.
(Indeks)
