- Mi u Republici Srpskoj zagovaramo tezu da sami treba da sjedimo i dogovaramo i naravno da podrška međunarodnog faktora nije upitna, ako je to stvarna podrška. Na žalost, primjeri do sada su pokazali da je uvijek bila komplikacija, a nikad neko dobro rješenje - rekla je Cvijanovićeva za televiziju Tanjug.

Cvijanovićeva je naglasila da je ta kriza posebno došla do izražaja kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, neposredno pred odlazak nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH što je prouzrokovalo dodatni nemir.

- Gledajući sve te godine unazad, jeste kriza, ali prvenstveno zbog toga što pokušavamo ili pokušavaju pojedini u političkom Sarajevu da traže podršku stranaca da bi ti stranci mijenjali na ustavan i neustavan način - rekla je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je bilo i niz odluka Ustavnog suda BiH, koji je trebao da štiti ustavnost, ali se u suštini nametnuo kao kreator određenih rješenja i ustanovio nova pravila, što je izazvalo tenzije.

Ona je napomenula da je Ustavni sud BiH nedavno stavio van snage i Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

- Čemu služe, dakle ministarstvo šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede /Republike Srpske/ i čemu služe Јavno preduzeće "Šume Republike Srpske" ili vodoprivreda Republike Srpske ako su to stvari koje zavise od volje ili zlovolje nekog u Sarajevu koji će glasati na ovaj ili onaj način? - upitala je ona.

Cvijanović je naglasila da bi procesi u BiH trebali da zavise isključivo od domaćih političara, a da postoji samo dobra volja ili dobre usluge međunarodnog faktora.

- Međutim, ovdje se bošnjačka politika konkretno najviše oslanja na strani faktor, želeći da ono što je njihova politička agenda postane opšta i nije to ništa što bi bilo neki izuzetak. Mi smo se toga nagledali proteklih decenija i upravo su te intervencije stranaca i bile u skladu s tim šta su politički apetiti bošnjačkog faktora, zanemarujući ono što je rekao Ustav, kako smo organizovani, kakvo nam je ustrojstvo, želeći da to postane jedan centralizovana država - rekla je ona.

Cvijanović je naglasila da je, kada se pogleda Ustav BiH, jasno da je BiH krajnje decentralizovana zemlja koju čine Republika Srpska i FBiH u čijem sastavu je 10 kantona.

Ona je pojasnila da Republika Srpska ima visoku autonomiju u okviru takve decentralizovane BiH, ponovivši da su svi procesi od strane međunarodnog faktora u saradnji sa bošnjačkom politikom bili usmjereni da se BiH pretvori u centralizovanu.

Prema njenim riječima do toga nije dolazilo dobrom voljom niti političkom voljom sva tri faktora - Srba, Hrvata i Bošnjaka, kako bi to trebalo da bude, nego nametanjem rješenja međunarodnog faktora.

- Našla se /BiH/ u jednom prilično haotičnom ambijentu u kome Ustav kaže jedno, a u praksi institucionalnoj imate nešto sasvim drugo. Malo ili nijedna država ne može da ostvaruje napredak ako se nalazi u takvom raskoraku - kategorična je Cvijanović.

Na pitanje da li se nešto može mijenjati iz ugla funkcionisanja Predsjedništva BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da je to moguće ukoliko postoji dobra volja sva tri konstitutivna naroda i onako kako je to predviđeno Ustavom - da postoji opšta saglasnost.

- Ali, sve ono što je do sada bilo u praksi, to nije recept za neki napredak - istakla je ona.

Cvijanovićeva je rekla da je, uprkos nenormalnih okolnosti u BiH, Republika Srpska jedina zaokružena cijelina koja funkcioniše bez ikakvih problema.

Ona je precizirala da Republika Srpska ima izbore i da u postizbornom periodu konstituiše svoje institucije, Vladu, usvaja budžet, dok u drugom entitetu to nije slučaj.

- Vi imate stalnu tenziju, stalni haos između bošnjačke i hrvatske komponente, apsolutnu nesaglasnost. Dakle, nemate maltene ni o čemu saglasnost. Imali smo opšte izbore 2018. godine i za ove četiri godine /u FBiH/ nisu implementirani izborni rezultati. To je još uvijek ona stara vlada, dakle, ostala je ona iz 2014. godine. Ne znamo kako će to izgledati da li će biti sposobnosti da se izabere nova vlada - rekla je ona.

Na ponovljeno pitanje da li BiH uopšte može da funkcioniše, Cvijanovićeva je odgovorila: "Vrlo teško", podsjetivši da se Hrvati bore za drugačiji Izborni zakon koji će im dati garanciju da imaju legitimnog predstavnika, odnosno da Hrvati biraju Hrvate.

"Kada to kažete negdje u EU znam da to zvuči prilično neprihvatljivo ili čudno, ali ovo je BiH, ovdje konstitutivnost, nacionalnost, etnička pripadnost još ima ogromnu ulogu. Mislim da su to stvari koje treba poštovati zato što je tako propisano i u Ustavu", naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da će Republika Srpska prihvatiti kada bude političke volje da se tako nešto promijeni i kada Ustav drugačije bude propisivao.

- Dakle, imate blokirane procese u FBiH. Kada se sve to replicira na nivo BiH, ako imate jednu takvu tenzičnu situaciju u jednom od entiteta, onda naravno da je to prouzrokuje i na nivou BiH - ponovila je ona.

Cvijanovićeva je pojasnila da bu tročlano Predsjedništvo BiH trebalo da donosi odluke konsenzusom, da se dogovara, razgovara, a u slučaju da to izostane, kao što je izostajalo, postoji mogućnost procjene ugroženosti kada srpski član Predsjedništva BiH, ukoliko su ugroženi interesi Republike Srpske, može pokrenuti veto.

- Dakle, zaustavljenom odlukom na nivou Predsjedništva BiH vi dolazite u Narodnu skupštinu Republike Srpske i ako ona potvrdi taj veto, odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu. To već sad pokazuje još jednu stvar i često se to zanemaruje – konačna instanca u odlučivanju u slučaju preglasavanja je Narodna skupština Republike Srpske, a ne Predsjedništvo BiH, tu nema nikakve superiornosti Predsjedništva BiH - ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da Republika Srpska sa svojom Narodnom skupštinom može da spriječi da neka odluka Predsjedništva BiH stupi na snagu zato što je srpski član Predsjedništva preglasan.

- To je sjajan mehanizam kojeg se ne trebamo nikada odreći, zato što time štitimo svoje interese - izjavila je Cvijanovićeva.

Cvijanović je navela da će Predsjedništvo BiH, ako nema prethodnog dogovora, usaglašavanja i povjerenja, vrlo teško funkcionisati i postizati konsenzus pri odlučivanju.

- Svjesna sam toga da na nivou BiH, kao što je to slučaj i u Republici Srpskoj, pa i u FBiH, dogovor i razgovor treba da budu ključni mehanizam naših političkih operacija. Mi smo u Republici srpskoj uvijek raspoloženi za razgovor i dogovor, i da, ako treba, pretresemo sve stvari i da se ponašamo u skladu sa Ustavom. Nemamo uvijek partnere za to, i to se onda manifestuje i na nivou BiH - rekla je Cvijanović.