Klima uređaj radi na principu sposobnosti rashladnog fluida da prima i otpušta znatne količine topline kad mijenja agregatno stanje, iz tečnog u gasovito i obrnuto.
• osnovni je sklop klipni kompresor, koji se pokreće remenskim prenosom i elektromagnetnom. Kompresor kompromituje gasoviti rashladni medij, pri čemu mu se povisuju vazduh temperature.
• do 1994. se koristio rashladni medij freon R12 na bazi fluoroklorougljenika (CFC). Zbog njegovog lošeg uticaja na ozonski omotač, zamijenjen je ekološki prihvatljivijim medijem R134a, na osnovi hidrofluorougenika (HFC).
• gasovito se rashladni medij usmjerava u hladnjak, gdje se kondenzuju (prelazi iz gasovitog u tekuće stanje), te otpušta toplotu u okolinu uz pomoć ventilatora.
• Nakon izlaska iz hladnjaka kondenzovani rashladni fluid prolazi kroz filter, gdje se zadržavaju nečistoće i vlaga.
• pročišćeni rashladni fluid pod visokim pritiskom dolazi do ekspanzijskog ventila, gdje mu se vazduh i temperatura drastično smanjuju, a temperatura postaje nižom od temperature u kabini.
• slijedi takozvani “radni takt”, odnosno proces hlađenja kabine. Fluid prolazi kroz isparivač gdje prelazi iz tekućeg u plinovito stanje i istovremeno preuzima toplotu iz kabine. To se zbiva izmjenom toplote između stijenki isparivača i okolnog vazduha.
• vazduh rashlađen na stijenkama isparivača upuhuje se u kabinu električnim ventilatorom, te tako obara temperaturu u kabini vozila.
• vlaga iz vazduha, koja se kondenzuje na stjenkama isparivača, odvodi se specijalnim drenažnim cijevima.
• rashladni uređaj postaje klimatizacijski tek kad se opremi posebnim grijačem. Najčešće se koristi izmjenjivač toplote, koji koristi toplinu motora. Tako se u svim klimatskim uslovima u kabini može postići optimalna temperatura i vlažnost, piše Autoportal.hr.
• klimatizacijski uređaji troše energiju motora (prvenstveno za pokretanje kompresora). Tako se korisna snaga motora smanjuje za pet do osam odsto (zavisno o veličini motora), te potrošnja goriva raste od 0,5 do 1,5 l/100 km.
