Korisnici društvenih mreža porede talibansko osvajanje Kabula sa padom vijetnamskog Saigona. "BBC" je objasnio zašto je ovo poređenje u posljednja dva dana postalo često.
Na društvenim mrežama se objavljuju fotografije američke evakuacije helikopterom iz Saigona 1975. godine i takođe američke evakuacije helikopterom iz Kabula. Ova dva događaja porede i analitičari i američki kongresmeni - i demokratski i republikanski.
Fotograf Hubert van Es je zaslužan za, kako je naveo "BBC", već slavnu fotografiju na kojoj se vidi kako brojni ljudi na krovu zgrade u Saigonu idu prema helikopteru. To se desilo pri završnici vijetnamskog rata.
Šta je značio pad Saigona?
Vijetnamski rat je značio borbu između komunističkog Sjevernog Vijetnama, podržanog od Sovjetskog Saveza i drugih komunističkih zemalja, i Južnog Vijetnama, a čiji su saveznik bile i Sjedinjene Američke Države i druge Zapadne zemlje. To je bio jedan od najskupljih i najdužih ratova u kojem je SAD učestvovao. Trajao je 20 godina i ekstremno je podijelio Amerikance.
Sintagma "pad Saigona" se odnosi na glavni grad Južnog Vijetnama iz 30. aprila 1975. godine, a kada su komunističke snage ušle u ovaj grad. Američka vojska se iz Južnog Vijetnama povukla 1973. godine, a Južni Vijetnam se već dvije godine kasnije predao. Komunisti su potom grad imenovali po njihovom lideru Ho Či Minu.
Kao i u slučaju Kabula, grad je pao puno brže nego što su SAD to očekivale. Prilikom ulaska komunističke vojske u Saigon, SAD su evakuisale 7.000 svojih državljana, stanovnika Južnog Vijetnama i drugih stranih državljana. Riječ je o američkoj operaciji nazvanoj "Česti vjetar".
Da li je poređenje sa Kabulom primjereno?
U međuvremenu je rat u Vijetnamu postao izuzetno nepopularan među Amerikancima. Poginulo je 58.000 američkih vojnika i na njega su potrošene milijarde dolara. Za neke je ishod ovog rata bio snažan udarac poziciji SAD u međunarodnim odnosima.
Kasnije se ustalio izraz "vijetnamski sindrom", a koji označava nespremnost građana SAD da podrže vojnu intervenciju u inostranstvu. Kao što je i ranije navedeno, mnogi američki političari su poredili dva spomenuta događaja.
"Ovo je Saigon Džoa Bajdena. Ovo je kastastrofalan propust na međunarodnoj pozornici koji nikada neće biti zaboravljen", poručila je republikanska kongresmenka Elise Stefanik.
Ali, general Mark Majli ne misli da je ovo poređenje primjereno.
"Ne vidim da je to slično. Možda griješim, ko zna. Ne možete predvidjeti budućnost, ali talibani nisu poput vojske Sjevernog Vijetnama. To nije slična situacija", istakao je Majli.
Prema pisanju BBC, ako se simbolika obje fotografije stavi po strani, onda razlike zaista postoje.
Pad Saigona je uslijedio dvije godine nakon američkog povlačenja. S druge strane, evakuacija iz Kabula se desila u trenutku kada je američka vojska već napuštala Avganistan.
Sada predstoji da se analizira kakve će biti posljedice po Bajdenovu političku karijeru. Profesor Američkih studija na Univerzitetu "Nottingham" Kristofer Felps smatra da će ovo, kako je izjavio, nesumnjivo povrijediti Bajdena. Ocijenio je da će se ovaj čin posmatrati kao gubitak i eventualno kao sramota, bez obzira da li je to politički pošteno ili ne, piše "BBC".
