Održana su dva sastanka u užem i širem obliku koji su trajali kraće nego što je bilo predviđeno oko četiri sata.

Osim Bajdena i Putina sastanku su prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, kao saradnici oba predsjednika.

Nakon samita dvojica predsjednika su održali odvojene konferencije za novinare – Putinova je trajala sat vremena, Bajdenova pola sata, a mediji koji su izvještavali bili su puni utisaka i prenosili su svaki potez i jedne i druge strane.

Nakon sastanka izdato je zajedničko saopštenje u koje je navedeno da su obje strane dokazale da su sposobne da postignu napredak u zajedničkim ciljevima, čak i u periodima napetosti, kao i da rusko-američka saradnja pomaže u smanjenju pretnji sukoba i nuklearnim ratom.

Na konferencijama za novinare predsjednici su istakli da je postignut sporazum o vraćanju ambasadora u diplomatska predstavništva u Moskvi i Vašingtonu i planom da se započne sa radom na postižanju novog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega usvojili su i zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti s ciljem da se spriječi nuklearni rat.

Ipak, dvojica lidera izrazila su veoma različita mišljenja o teškim pitanjima u koja spadaju i nasumični sajber-napadi koji se izvode sa teritorije Rusije. Putin je ponovo insistirao na tome da Moskva nema nikakve veze sa sajber-napadima iako američke obavještajne strukture tvrde suprotno.

Bajden je naglasio da je Putina jasno upozorio da će ukoliko Rusija prekorači crvene linije i npr. izvrši napade na vitalne dijelove američke infrastrukture, njegova administracija odgovoriti i “posljedice tog odgovora će biti poražavajuće”.

Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasili da se nastave razgovore o čuvanju određenih dijelova ključne infrastrukture van domašaja sajber-napada.

Bajden je najavio da će se dodatno razgovarati i o potrazi za izvršiocima nasumičnih sajber-napada i preložio da se 16 elemenata ključne infrastrukture, uključujući energetski sektor i vodosnabdevanje, zaštite od takvih diverzija.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ocijenio da tokom tročasovnih razgovora nije bilo “neprijateljskih tonova” i podsjetio da je pitanje ljudskih prava bilo jedna od tema, kao i da je Bajden izrazio zabrinutost za sudbinu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Govoreći o kritikama na račun gušenja opozicije u Rusiji predsjednik Putin je predočio da ne želi da vidi pobunu u Rusiji kao onu na Kapitol hilu u januaru, niti događaje kakvi su doveli do organizovanja pokreta “Crni životi su važni”.

On je ukazao na sve slične događaje u SAD i podsjetio na odgovor američkih snaga bezbjednosti tokom upada nezadovoljnih pristalica Trampa na Kapitol hil.

Iako je izrazio sumnju da bi se odnosi SAD i Rusije uskoro mogli vratiti u ravnotežu, Putin je sugerisao da je Bajden iskusan političar s moralnim vrijednostima i neko s kim bi se moglo sarađivati.

– Sastanak je zapravo bio vrlo efikasan, raspravljali smo o suštinskim pitanjima i na veoma određen način. Cilj je bio da se postigne ruzultat, a jedan od njih je i da se prošire granice povjerenja – rekao je Putin i posebno istakao da je predsjednik Bajden prihvatio da se nastave pregovori na novom sporazumu o kontroli nukleranog naoružanja nakon što postojeći sporazum Novi START prestane da važi 2026. godine.

Putin je na konferenciji za novinare nakon susreta sa Bajdenom komentarisao raniju reakciju američkog predsjednika koji je potvrdno odgovorio kada je upitan da li smatra da je Putin “ubica”.

– Uzmimo primer Avganistana. U samo jednom napadu je ubijeno 120 ljudi na jednom vjenčanju. Hajde da pretpostavimo da je to bila greška, jer takve stvari se događaju. Ali šta da kažemo na ubijanje ljudi u Iraku iz helikoptera ili dronova koji su očigledno civili. Šta je to? Ko je odgovoran za to? Ko je ubica – upitao je Putin.

Mediji su zabilježili tokom kratkog zajedničkog forografisanja dvojice lidera pred početak ražgovora u vili La Granž na Ženevskom jezeru da govor tijela Putina i Bajdena nije odavao naročitu naklonost.

Ipak, nakon višemjesečne oštre retorike iz Moskve i Vašingtona i uzajamnih optužbi, Putin i Bajden su se rukovali prije početka sastanka.

Samit u Ženevi pratio je veliki broj novinara i medijskih kuća, a gotovo svi portali prenosili su konferencije uživo i izvještavali iz munuta u minut.

Nakon sastanka u Ženevi, Putin se vratio u Moskvu, a Bajden u Vašington.