Zauzvrat, Odisio - izabrani vođa plemena Kakataibo, morao bi prestati da se žali vlastima na krijumčare droge koji uništavaju prašumu kako bi napravili mjesta za polja kokaina, laboratorije za preradu i avionske piste.

Takav novac bi za pleme bio od velike pomoći. Naime, mnogi od ukupno 4.000 članova plemena Kakataiba, koji su skriveni od očiju svijeta u bujnom peruanskom Amazonu, žive bez struje ili tekuće vode. Uglavnom preživljavaju od poljoprivredne proizvodnje, lova i ribolova.

Ipak, Odisio je takvu punudu odbio.

„Nisam mogao da spavam nakon toga, ali nisam mogao da izdam svoj narod“, kaže on. 

„Nisam mogao da živim sam sa sobom. Trgovina narkoticima nam ništa dobro neće donijeti”, kaže Odisio.

Za 36-godišnjeg vođu Domorodačke federacije Kakataibo zajednica, odbijanje ponude u septembru 2020. godine je bio početak noćne more koja traje i danas. Prijetnje smrću putem telefona, SMS poruka, društvenih mreža i što je najgore – prijetnje koje su prenijele komšije, navele su ga da sakrije svoju porodicu. Sada se samo povremeno vraća u Jamino i spreman je da odustane od uloge vođe Kakataibo plemena.

Njegovi strahovi su opravdani. Od početka pandemije koronavirusa, procjenjuje se da je oko 20 domorodačkih vođa - od kojih su četiri Kakataibo - ubijeno na ovoj nasilnoj teritoriji. Mnoge su ubili plaćene ubice za koje se vjeruje da su ih unajmili trgovci narkoticima ili drvosječe sa kojima sarađuju, dok se uzgoj koke širi iz podnožja Anda do amazonskih ravnica.

„Ako nastavimo ovako, uz napredak trgovine narkoticima, ova regija će postati drugi VRAEM*“, kaže Angel Gutierez, privremeni guverner Ukajalija, misleći na glavnu zonu uzgoja koke u Peruu. 

*VRAEM — dolina rijeka Apurimak, Ene i Mantaro, proizvodi onoliko listova koke koliko i čitava Bolivija.

Razlozi širenja su kompleksni. 

Rikardo Soberon, šef Nacionalne agencije za borbu protiv narkotika „Devida“, navodi da je povećana potražnja ali i da je usporena trgovina kroz pacifičke luke Perua tokom pandemije. To je migraciju uzgoja na istok učinilo jedino logičnom alternativnom - bliže kolumbijskoj, brazilskoj i bolivijskoj granici.

Soberon vjeruje da bi drugi faktor mogao biti pojačano prisustvo policije i vojske u VRAEM-u. Brdoviti šumski tereni su takođe skrovište posljednjih ostataka „Svijetle staze“, koji se sada više fokusiraju na pružanje zaštite trgovcima droge nego na maoističku revoluciju. Vođa te grupe, Viktor Kvispe Palomino, poznat kao drug "Hose", ranjen je u sukobima sa snagama bezbjednosti, ali i dalje izbjegava hapšenje.

Ipak, suzbijanje uzgoja u jednom dijelu peruanske Amazonije, konkretno graničnoj zoni koja je dvostruko veća od Kalifornije, često uzrokuje da ona raste u novim područjima. Kritičari upozoravaju da treba riješiti glavni problem, a to je velika potražnja na najvećem svjetskom tržištu kokaina, Sjedinjenim Američkim Državama.

Sa tri žetve godišnje, od kojih svaka obično daje 700 do 1.400 dolara po hektaru prije obračunavanja troškova rada, pesticida i drugih troškova, koka je daleko isplativija od ostalih amazonskih usjeva.

Zadiranje uzgoja u Jamino i u slične zajednice dodatno je izvršilo pritisak na starosjedilačke grupe u regiji, koje su se već borile s nejednakošću, akulturacijom i gubitkom jezika. Krvoproliće koje su izazvali narko-trgovci je najnoviji napad na jedinstvene kulture starosjedilačkih grupa, koje su se razvijale milenijumima u prašumi, ali su bile pod napadom od kada je „Amazonski gumeni bum“ počeo u 19. vijeku, uključujući masakre „Svijetle staze“ 1980-ih i 90ih godina, a tu spada i divlja sječa šuma u skorije vrijeme. 

Mnoge autohtone zajednice u Ukajaliju su sada opkoljene poljima koke, a životi njihovih vođa su ugroženi. Vašington Post, u pratnji dobrovoljnih posmatrača iz Jamina, obišao je nekoliko plantaža koke i otrovne ostatke laboratorija za preradu.

U Brazilu, glavni pokretač krčenja šuma je govedina. U Peruu se vjeruje da je to koka. Peru je drugi najveći svjetski izvor ove biljke, nakon Kolumbije, čiji je list ključni sastojak kokaina.

Uzgoj u Ukajaliju skočio je sa 1.734 hektara u 2019. godini na 10.229 hektara u 2021. godini, navodi „Devida“. U međuvremenu, šumarska Agencija regionalne vlade uočila je 57 tajnih pisti u prašumi.

S obzirom na zabranu, globalnu potražnju i relativno niske prinose kakaa, kafe i drugih legalnih usjeva, Soberon kaže da je rast bio neizbježan, kao i nasilje izazvano rastom.

„Ono što se dogodilo Herlinu direktno je povezano sa međunarodnom cijenom kafe“, kaže on. 

“Ta cijena bi trebala uzeti u obzir nepotrošeni kokain, smanjenu proizvodnju ugljen-dioksida i autohtoni narod koji će preživjeti“, ističe Soberon.

U teoriji, ugroženi branioci peruanske Amazonije zaštićeni su tzv. formalnim garancijama sigurnosti peruanske države. Ali Odisio kaže da te garancije nisu vrijedne papira na kojem su napisane. Policija posjećuje Jamino otprilike jednom godišnje, kaže on, te dodaje da on i njegova porodica nemaju zaštitu od strane iste te policije.

“Ne možemo ići u policiju ili tužilaštvo jer oni rade sporo. Kada ih prijavimo, odmah se pročuje. Potpuno smo sami", priča Odisio.

Gutjerez, privremeni guverner, imenovan je nakon što je izabrani guverner pritvoren u decembru zbog navodne korupcije.

Građani ne vjeruju vlastima u Peruu

„Korupcija je institucionalizovana na svim nivoima u Peruu. To je tužna realnost. Zbog toga građani ne vjeruju vlastima", kaže Gutjerez.

Gutjerez skreće pažnju i na nedostatak resursa. Naime, policija Ukajalija ima svega nekoliko kamiona i glisera za pokrivanje preko 100.000 kvadratnih kilometara džungle. 

Predsjednik Pedro Kastiljo, populistički ljevičar čija je politička baza ruralna sirotinja, uključujući uzgajivače koke i autohtone narode, bio je primjetno odsutan na ovu temu.

Protiv Kastilja se vodi pet odvojenih istraga zbog korupcije.

Prva godina njegove vlasti nije za pohvalu. Uspio je da održi sastanak sa  domorodačkim vođama, ali bez konkretnog dogovora i rješenja.

Jedan od tih domorodačkih vođa — Berlin Dikes, šef ORAU-a, glavne domorodačke federacije u Ukajaliju — je bio oštar. 

„Bilo je nadahnjujuće kada je Kastiljo izabran. Ljudi su smatrali da je konačno došao predsjednik koji će nam pomoći. Ali prekršio je svako obećanje. On je isti kao i svi ostali”, naveo je Dikes.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje vodi sedam različitih ministara otkako je Kastiljo preuzeo dužnost u julu 2021. godine, nije odgovorilo niti na jedan zahtjev građana. Portparol ministarstva pravde složio se da postoji potreba da se pruži veća podrška ugroženim domorodačkim vođama.

Jaminovi posmatrači provode polovinu svog vremena patrolirajući kroz 290 kvadratnih kilometara zajedničke šume u selu, koristeći dron koji je obezbijedilo ministarstvo životne sredine. Ukoliko primjete uzgajivače koke, kažu im da odu. Neki uzgajivači su prijateljski raspoloženi, kažu posmatrači, a neki im prijete mačetama i zarđalim puškama.

„Oni savršeno dobro znaju da su na našoj zemlji. Ponekad su poprilično tvrdoglavi. Neki od njih čak pitaju šta radimo ovdje", kaže Sezar Lopez.

Posmatrači gledaju da izbjegnu naoružane ljude koji čuvaju polja u ime peruanskih, kolumbijskih i brazilskih bandi koje kupuju koku. Iz tih  polja se kokain obrađuje i šalje na sjever u SAD. 

U Peruu je legalno uzgajati koku, ali samo za domaću upotrebu. Uglavnom, žvakanje suvog lišća kao blagog stimulansa. Međutim, rod sada znatno premašuje domaću potrošnju.

Noću čudne eksplozije odjekuju u prašumi oko Jamina, a sve u cilju da se zastraši zajednica, kažu lokalni stanovnici. 

U susjednom selu Mariskal Kaseres, kažu, naoružani stranci su posljednjih nedjelja zaustavljali saobraćaj na glavnom putu da bi pitali gdje se nalaze vođe Kakataiba. Jednom prilikom su čak izudarali pištoljem jednog seljanina.

Trgovci ljudima takođe sada rade u rezervatu (Kakataibo), navodi šumarska služba Ukajalija koja je izvršila prelete dronom. Rezervat je stvoren prošle godine nakon dvije decenije kampanje, međutim, on je narušen novim poljima koke, a napravljene su i dvije avio piste.

Rezervat je početna tačka koridora koji naseljavaju neka od posljednjih plemena na Zemlji koja još uvijek žive u izolaciji. Proteže se preko 770 kilometara sjeveroistočno do Javarija, brazilskog rezervata gdje su u junu ubijeni novinar Dom Filips, bivši saradnik Vašington posta, i advokat starosjedilaca Bruno Pereira.

„Možemo da branimo sopstvenu zemlju, do određene tačke, ali ne možemo da uđemo tamo da branimo našu braću", priča Ukaremači, stanovnik sela Jamino. 

„Oni su najugroženiji, čak i više od nas, ali ako bismo pokušali da im pomognemo, bilo bi to krvoproliće", dodaje on.

Soberon podržava Gustava Petra, novog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika zbog toga što Petro želi da započne međunarodnu diskusiju o okončanju rata protiv droge koji podržava SAD tako što bi dekriminalizovao i regulisao kokain. 

S obzirom na protivljenja Vašingtona i drugih, Soberon kaže, da je to „malo utopistički“.

U međuvremenu, „Devida“ promoviše vrhunsku kafu i kakao, koji zarađuju više od većine alternativa kokainu. 

Soberon isitče da su poštena trgovina i proizvodnja organskih proizvda finansijski neizvodljivi za peruanske male farmere, te ih to gura nazad ka kokainu.

Što se tiče Odisija i drugih ugroženih domorodačkih vođa u prašumi, ta debata o politici je najmanja njihova briga. 

„Moja porodica bi mogla biti ubijena. To je stalna strijepnja. Mogli su se pojaviti u bilo kom trenutku", zaključuje Odisi.