Nakon što su samovoljno izašli iz žitnog sporazuma, ruske snage danonoćno raketiraju ukrajinske luke Odesu, Černomorsk i Južni.
O tim napadima zapadni, ali i svi drugi mediji neprestano pišu, ali Rusi su se obrušili i na ukrajinske luke na ušću Dunava - Reni i Izmail, uz samu moldavsku i rumunsku granicu.
"BBC" prenosi riječi vodećeg analitičara prehrambenog portala "SovEcon", Andreja Sizova, da je raketiranje dunavskih luka "značajniji događaj od predvidljivih napada na Odesu", koji može izazvati veće potrese na globalnom tržištu.
Naime, čak i moskovski "Komersant" navodi da Ukrajina "može ispuniti plan izvoza" do kraja godine uprkos ruskom granatiranju i blokadi njenih crnomorskih luka, i to preko Dunava i EU, prenosi "Jutarnji.hr".
Luka Reni je doslovno nekoliko stotina metara od dunavske obale Rumunije, članice NATO.
Ukrajina putem dunavskih luka izvozi oko dva miliona tona žitarica mjesečno (podsjetimo da je više od 20 miliona tona blokirano u crnomorskim lukama, a više od 90 odsto izvoza Ukrajine ide morem), pa pokriva rupu koja je nastala sadašnjom kritičnom situacijom.
Ova situacija je opasna i zbog bombardovanja civilnih i privrednih ciljeva uz samu granicu Rumunije koja je najvažnija zemlja na južnom boku NATO.
Rumunski predsjednik Klaus Johanis na svom Twitteru je napisao da osuđuje ruske napade na ukrajinsku građansku i privrednu infrastrukturu na Dunavu, u neposrednoj blizini Rumunije.
"Ova situacija dovodi do eskalacije i širi rizik od nesigurnosti u Crnom moru. Ona utče na izvoz ukrajinskih žitarica i globalnu prehrambenu (ne)sigurnost", ističe Johanis.
Uprkos sukobima, Ukrajinci žele modernizovati svoje tri dunavske luke - Izmail, Reni i Ust-Dunajska - te povećati protok za više od 1,5 puta, čime bi se rasteretile i morske luke.
Na svjetskim berzama došlo je do drastičnog povećanja cijena žitarica, za više od 30 - 35 dolara po toni (sa 230 na 250 - 260, ponegdje čak i do 278 dolara), i očekuje se daljnji rast.
Za sada se Ukrajina pokriva izvozom preko Dunava i željeznicom preko EU, što nailazi na nezadovoljstvo istočnoevropskih poljoprivrednika - podsjetimo da je Evropska komisija do 15. septembra "zabranila" izvoz ukrajinskih žitarica u Bugarsku, Mađarsku, Slovačku, Rumuniju i Poljsku.
Uz to, velik je problem i to što osiguravajuća društva uglavnom odbijaju osigurati brodove koji plove u Crno more, pogotovo u Ukrajinu, a sada bi se to, kako javlja "BBC", moglo proširiti i na brodove na Dunavu.
Rusi traže da im se omogući da mogu prodavati poljoprivrednu tehnologiju te uvoz potrebnih dijelova za nju, izvoz vještačkog đubriva te da se njihova Agrarna banaka (Rosseljhozbank) vrati u sistem SWIFT.
Putinova računica
"Komersant" piše kako u Kremlju računaju da bi ove godine izvoz ruskih žitarica mogao dostići rekordan nivou jer je već od kraja juna izvezla više od 58 hiljada tona.
Moskva računa da će 2024. godine porasti potražnja za njenim žitaricama jer je problem u tome da bi ove godine Ukrajina mogla proizvesti i do 25 odsto manje žitarica nego prije rata, što već samo po sebi može izazvati prehrambenu krizu budući da je Ukrajina među pet najvećih izvoznica.
