"Rusija je od pitanja mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u napravila casus belli (razlog za rat), što je paradoksalno jer nema odluke o tome na dnevnom redu", rekao je Šolc.

On je naveo da su Evropljani i transatlantska zajednica upozorile Rusiju da bi vojna agresija na Ukrajinu bila teška greška.

Šolc je ocijenio da raspoređivanje "više od 100.000 ruskih vojnika” u blizini granice sa ukrajinskim susjedom nema opravdanja.

On je naveo da je Zapad voljan da razgovara sa Rusijom o njenim bezbjednosnim prijedlozima, ali da će "napraviti jasnu razliku između neodrživih zahtjeva i legitimnih bezbjednosnih interesa".

"Osnovni principi Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi za nas nisu tema pregovora. Rusija je pristala na njih, a oni uključuju pravo na slobodan izbor saveza", rekao je Šolc.

On je dodao da u isto vrijeme postoje pitanja bezbjednosti koja su važna za obje strane, prije svega transparentnost oko sistema naoružanja i manevara, mehanizama za smanjenje rizika, kao i novih pristupa kontroli naoružanja.

Šolc je, takođe, insistirao na tome da Berlin i njegovi saveznici moraju ostati privrženi diplomatiji, kako u vezi sa ukrajinskom krizom, tako i u pogledu evropske bezbjednosti uopšte.