Osiromašena zemlja, koja je pod više međunarodnih sankcija zbog svog nuklearnog oružja i balističkih raketa, već se dugo bori da prehrani stanovništvo, trpeći hronični nedostatak hrane.

Prošle godine pandemija koronavirusa i niz ljetnih oluja i poplava stvorili su još veći pritisak na ekonomiju koje je u padu, a Pjongjang je prošlog mjeseca priznao da se bori s "trenutnom krizom hrane".

Predviđa se da će Sjeverna Koreja ove godine proizvesti "gotovo prosječni nivo" od 5,6 miliona tona žita, navodi se u izvještaju FAO-a.

To je oko 1,1 milion tona manje od količine potrebne za prehranu cijelog stanovništva, a s komercijalnim uvozom službeno planiranim na 205.000 tona Sjeverna Koreja će se vjerojatno suočiti s nedostatkom hrane od oko 860.000 tona, prenosi AFP.

"Ako se ovaj jaz adekvatno ne pokrije komercijalnim uvozom i / ili pomoći u hrani, domaćinstva bi mogla doživjeti teško razdoblje od augusta do oktobra", navodi FAO.

Pjongjang je zatvorio svoje granice u januaru prošle godine kako bi se zaštitio od pandemije, a kao rezultat toga trgovina s Pekingom - njegovom ekonomskim žilom - usporila je do minimuma dok su svi međunarodni radnici humanitarne pomoći napustili zemlju.

Niz tajfuna prošlog ljeta pokrenuo je poplave koje su uništile hiljade domova i poplavile poljoprivredno zemljište.

Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un nedavno je rekao kako je situacija s hranom "napeta" upozoravajući ljude da se pripreme za "najgoru situaciju ikad".

Sjeverna Koreja je devedesetih godina, nakon raspada Sovjetskog Saveza koji joj je bio ključna podrška, imala nestašicu hrane i stotine hiljada ljudi je umrlo od gladi.