Kijev nastavlja da granatira civile i stambena naselja jer dobija sve više dalekometnog oružja sa Zapada, zato će Moskva morati da pomjeri svoju vojnu infrastrukturu na bezbjednu udaljenost, rekao je Dmitrij Peskov.
Portparol Kremlja je na ovaj način objasnio riječi ruskog lidera Vladimira Putina o mogućem stvaranju "bezbjednosne zone" u Ukrajini.
"Kako bi se osigurala bezbjednost, s obzirom na to da kijevski režim dobija sve moćnije oružje sa sve većim dometom, moraćemo da pomjerimo vojnu infrastrukturu i formiramo sigurnu zonu", objasnio je Peskov.
Dan ranije Putin je rekao da bi Ruska Federacija, u slučaju nastavka granatiranja njenih regiona, mogla da razmotri stvaranje "zone bezbjednosti" na teritoriji Ukrajine.
Ruska Federacija prati sve izjave povodom terorističkog napada na Sjeverni tok, verzije zaslužuju pažnju, ali ne isključuje mogućnost da je u pitanju pokušaj odvraćanja pažnje od pravih krivaca, naglasio je Peskov.
"Najpažljivije bilježimo razna curenja i informacije koje se tu i tamo pojavljuju u medijskom prostoru. Svaku verziju koja zaslužuje pažnju. Ne isključujemo mogućnost da su sve ove informacije ubačene namjerno da bi se skrenula pažnja sa pravih poručioca ovog terorističkog čina protiv međunarodne kritične infrastrukture", rekao je Peskov.
Krim je sastavni dio Rusije
Krim je sastavni dio Rusije, nisu razmatrani nikakvi sporazumi o navodnom zakupu poluostrva sa Ukrajinom, kazao je Peskov.
"Ne, to nije tako. Krim je sastavni dio Rusije, to je ruski region", odgovorio je Peskov na pitanje da li je zaista razmatrana takva mogućnost.
Prethodno je predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao prijedlog istanbulskog sporazuma između Moskve i Kijeva koji je, navodno, sadržao dio o zakupu Krima.
Krim je ponovo postao ruski region nakon referenduma održanog u martu 2014. godine, nakon državnog udara u Ukrajini. Za ponovno ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Krima i 95,6 odsto stanovnika Sevastopolja.
Dobra volja Rusije neće trajati dovijeka
Gestovi dobre volje u vezi sa sporazumom o žitu koje je Rusija pokazala ne mogu biti beskonačni, za sada nema napretka u implementaciji neostvarivog dijela sporazuma, kazao je Peskov.
"Rusija je više puta pokazala gest dobre volje. Pokazali smo krajnje odgovoran pristup. Ali, nažalost, u nedostatku reciprociteta i u odsustvu želje kolektivnog Zapada da ispuni dio dogovora koji se tiče Rusije, naša dobra volja i politička volja ne mogu da traju dovijeka", objasnio je.
Kako je juče objasnio predsjednik zemlje, Rusija do sada još nije izašla iz sporazuma isključivo zbog prijateljskih veza sa zemljama Afrike i Južne Amerike koje zavise od ukrajinskog žita.
Inicijativa za crnomorsko žito, koju su 22. jula 2022. godine potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumijeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva preko Crnog mora iz tri luke, uključujući Odesu. Koordinaciju saobraćaja plovila vodi Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu.
Među zahtjevima Rusije, koji do sada nisu ispunjeni, su i nastavak izvoza amonijaka preko gasovoda do ukrajinske luke Pivdenji i ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa SVIFT međunarodnim platnim sistemom.
