Japan je poznat po socijalnim problemima i visokoj stopi samoubistava. Samo je u 2020. godini u Japanu samoubistvo izvršilo više od 21 hiljade ljudi, dok je 10 godina ranije taj broj prelazio 30 hiljada. Problemi nisu samo ekonomske prirode, japanska vijekovna kultura gaji toleranciju prema samoubicama.

U mnogim slučajevima, samoubistvo se vidi kao moralno odgovoran čin. Takva osjećanja dolaze još od drevnog Japana. Samuraji su izvršavali samoubistva kao častan čin zbog neuspjeha na bojnom polju. Čak su i u novije vrijeme pojedini zvaničnici u Japanu znali opisati nečije samoubistvo kao "pravo samurajsko", aludirajući na sačuvanu čast.

U Aokigahara šumi nije poznat tačan broj osoba koje su izvršile samoubistvo. Šuma je gusta i prostrana, teško je pronaći tijela. Ono što lokalno stanovništvo govori je da u šumu ulaze oni koji nemaju namjeru da izađu.

Od sredine pedesetih godina prošlog vijeka, porast broja samoubistava je neprekidan. U 2003. godini otkriveno je 105 tijela. Geološko područje plodno je osim za biljni svijet i za misticionizam koji rađa dodatna vjerovanja da je izvršiti samoubistvo u toj šumi poseban čin.

Stvari komplikuju iskustva sa kompasima koji su beskorisni kada se uđe u šumu. Objašnjenje je jednostavno, zbog bogatih naslaga magnetnog gvožđa u vulkanskom tlu tog područja, igla kompasa ne miruje. Takve stvari japanski duhovnici iskoristili su u stvaranju kulta šume i proširili vjerovanje da samoubistva počinjena u šumi prožimaju drveće stvarajući paranormalne aktivnosti i sprečavaju mnoge koji ulaze da pobjegnu iz dubine šume.

Na ulazu su postavljene poruke koje posjetiocima napominju da je život dragocjen.  "Tiho razmisli još jednom o svojim roditeljima, rođacima i djeci".

Lokalne vlasti rade na preventivnim metodama osoba za koje sumnjaju da će počiniti samoubistvo. Treniraju volontere kako da razgovaraju sa takvim osobama, povećavaju policijske patrole na ulazu u šume, a vodi se i medijska borba kroz filmove i emisije da bi obeshrabrili ljude od takvog čina.

Statistički skok se često dešava kada Japan uđe u ekonomsku krizu. Ovo mjesto je udaljeno dva sata vožnje od glavnog grada Tokija, odakle dolazi i najveći broj tragično preminulih.

Lokalno stanovništvo kaže da lako može učiti tri vrste posjetilaca šume: planinare zainteresovane za živopisne vidike, znatiželjne koji vjeru u mračnu misteriju šume i one koji ne planiraju da izađu.

Na ove posljednje lokalno stanovništvo gleda i sa tugom i sa ljutnjom. Oni ne razmišljaju o posljedicama koje ostaju nakon što oni izvrše samoubistvo. Lokalni policajac je za CNN dao upečatljivu izjavu: "Vidio sam mnoštvo tijela koja su u raspadnutom stanju ili su ih divlje životinje rastrgle. Nema ništa lijepo u tome što se umire ovdje".

Šumski radnici, policija, volonteri ili ko već pronađe tijelo, mora da ga prenese iz šume u loklanu policijsku stanicu gdje su smješteni u posebnu prostoriju. Neki vjeruju da ako tijelo ostane u šumi, da je to loše za duše žrtava samoubistva.

U januaru 2018. godine šuma je stekla međunarodnu pažnju nakon što je poznati jutjuber Logan Paul snimao i emitovao tijelo žrtve samoubistva. Tamna reputacija ove šume ekranizovana je u američkom horor filmu "The Forest", a prethodno je 1960. godine u popularizovana u noveli japanske autorke Secho Matsumoto, u kojoj glavni lik odlazi u ovu šumu i izvršava samoubistvo.