Migranti koji su prešli hiljade kilometara iz zemalja Bliskog istoka ili Afrike preko evropskog kontinenta i upustili se u opasnu plovidbu gumenim čamcima preko kanala La Manš kako bi stigli na britansko tlo sada bi se mogli vratiti u Albaniju, prema novom planu britanskoga ministarstva unutrašnjih poslova.
Kako piše "Jutarnji list", ministri se nadaju da će zaključiti sporazum o slanju migranata u novi azilski centar u Albaniji o kojem trenutno traju diskretni razgovori s vladom u Tirani.
Prema planu, migranti koji su ilegalno stigli u Britaniju odvozili bi se u roku od sedam dana. Prema pisanju "Sunday Timesa", ministri vjeruju da će migrante od dolaska u Ujedinjeno Kraljevstvo odvratiti dugo čekanje odobrenja zahtjeva za azil, a sada će ga morati čekati u Albaniji.
Trenutno u Vajtenholu vlada frustracija zbog dvaput većeg broja ilegalnih prelazaka Kanala od očekivanog. Protekle sedmice službenici su objavili rekordni dnevni broj dolazaka u Dover. Prošli četvrtak u zemlju je stiglo 1.185 ljudi malim brodovima. Nakon toga, u utorak, došlo ih je više od hiljadu.
Više od 24 hiljade migranata prešlo je ove godine u Veliku Britaniju, triput više od 8.420 u 2020. godini. Uprkos dolasku zime, priljev migranata raste. London se prošle sedmice obrušio na Pariz poručivši da nisu učinili dovoljno kako bi spriječili ilegalne prelaske. U srijedu su se Velika Britanija i Francuska opet sukobile nakon što su u ponedjeljak potpisale zajedničku izjavu da će spriječiti "100 posto ilegalnih prelazaka".
Ministri se nadaju da će uspjeti zaustaviti prelaske na moru, a razmatra se plan koji će omogućiti slanje migranata u offshore azilske centre. Priti Patel, minisarka unutrašnjih poslova, već godinu dana traži prikladno mjesto.
Traženje alternative
Ponajviše su se razmatrali udaljeni prekomorske britanske teritorije po uzoru na migrantsku politiku Australije, koja tražioce azila šalje na pacifičko ostrvo Nauru (do oktobra to je bila Papua Nova Gvineja). Danska je trenutno u pregovorima s Ruandom da ugosti centar za obradu migranta, a britanska vlada razmišlja o tome da podijeli dogovor. Albanija, koja je bliža od tih dalekih destinacija, sada se čini kao brža opcija za rješavanje goruće krize.
Jedan je od ministara izjavio za "Times" da su razgovori o slanju migranata u Albaniju tek na početku, ali da su izgledi ''dobri''.
Ali i taj plan dolazi s dodatnim visokim troškovima. Službenici su izračunali da će po migrantu biti potrebno 100.000 funti kako bi se pokrili troškovi leta u Albaniju i smještaj. To je dva puta više nego što u Engleskoj i Velsu košta držanje zatvorenika godinu dana.
Faktor privlačnosti
Dominik Rab, potpredsjednik vlade, potvrdio je u četvrtak u intervjuu za radio "Times" da vlada razmatra planove za obradu migranata koji malim brodovima prelaze Kanal.
"Razmatramo međunarodna partnerstva koja mogu iznijeti obradu iz Ujedinjenog Kraljevstva kako bismo pokušali smanjiti faktor privlačnosti rute, tj. da ljudi ne misle kako se mogu uspješno koristiti ovom rutom", izjavio je Rab te dodao da su mnoge od tih rasprava u preliminarnoj fazi.
Olta Džaka, albanska ministarka spoljnih poslova, prošlog mjeseca je, kada se pojavio prijedlog o otvaranju pritvorskih centara u Albaniji, izjavila da je to "lažna vijest".
Channel #migrants landing in #UK will be flown to #Albania
— CHAUDHRY IMRAN ™💎 (@chimran55) November 18, 2021
Ministers are discussing opening an #Asylum centre in the eastern #European country, which they believe would act as a deterrent for migrants crossing from northern #France pic.twitter.com/ESAqPseFLl
"Albanija nikad neće biti središte antimigracionih politika većih i bogatih zemalja", rekla je.
Međutim, ove sedmice, albanski funkcioneri Londonu nisu odbacili nezvanične razgovore sa svojim ministrima o tom planu. Zakon o nacionalnosti i granicama Priti Patel koji će omogućiti uklanjanje tražilaca azila u raspravi je u Donjem domu i očekuje se da će do proljeća dobiti kraljičinu saglasnost.
Izbjeglice dobijaju naknadu od 39,63 funte na sedmicu
Francuska i Velika Britanija tražiocima azila nude besplatan smještaj dok se obrađuju zahtjevi za azil.
Ujedinjeno Kraljevstvo daje tražiocima azila naknadu od 39,63 funte sedmično za plaćanje hrane, odjeće i toaletnih potrepština. Nudi im se besplatna zdravstvena njega i obrazovanje za djecu.
U Francuskoj sedmična pomoć iznosi 47,60 evra. Zbog nedostatka kapaciteta u državnim zgradama mnogi azilanti provedu neko vrijeme kao beskućnici. Ako se zahtjev ne odobri u 6 mjeseci, imaju pravo prijave za radnu dozvolu, prenosi "Jutarnji.hr".
