Najnovije ankete javnog mnjenja prognoziraju da će Makron pobiediti sa 57 odsto glasova u odnosu na Le Pen, koja bi mogla da dobije desetak procentnih poena manje. Margina pobjede ipak bila bi manja nego na izborima 2017. godine, ocjenjuje Politiko.

O novom predsjedniku odlučivaće skoro 49 miliona birača, a procjenjuje se da bi izlaznost mogla da bude oko 72 odsto.

I dok Makron vjerovatno ima najveće šanse za reizbor u odnosu na svoje prethodnike, Le Penova se bori za svoju političku budućnost, jer bi poraz u trećem pohodu na Jelisejsku palatu izazvao promjene na čelu njene partije Nacionalno okupljanje.

Makron, koji je osvojio veću podršku od svoje rivalke u prvom krugu, rekao je u međuvremenu da ništa ne uzima zdravo za gotovo i da traži širu podršku.

Oni su nekoliko dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora suočili mišljenja u TV debati, u kojoj su pokušali da ubijede građane ko je u boljoj poziciji da poboljša kupovnu moć Francuza i da uspješno vodi spoljnu politiku zemlje.

Makron je ocijenio je da izbori predstavljaju referendum o Evropi s obzirom da dva kandidata predlažu dvije veoma različite budućnosti Francuske - kako u unutrašnjoj, tako i u spoljnoj politici.

Kada je životni standard pitanje broj jedan na izborima, Marin Le Pen je sve karte u kampanji stavila na tu temu i obećala smanjenje troškova života.

Njen drugi veliki plan je da socijalno stanovanje, radna mjesta i socijalna pitanja postanu „nacionalni prioritet" za francuske državljane i da se bori protiv islamizma, navodi BBC.

Centristički predsjednik Makron pokušava da okupi birače pod sloganom "Svi mi" i poslije pet godina vladavine sada nudi „potpunu obnovu", jer nastoji da privuče birače kako sa ljevice, tako i sa desnice.

I Makron i Le Pen, koji su u prvom krugu osvojili najviše glasova od ukupno 12 kandidata, nadaju se povjerenju birača koji su podržali lidera krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona u prvom krugu, a od kojih bi mnogi mogli da budu uzdržani ili da ostave svoje glasačke listiće prazne.

Makron je dobio podršku lidera Njemačke, Španije i Portugala - Olafa Šolca, Pedra Sančeza i Antonija Košte, koji su zajedničkom tekstu u više evropskih medija pozvali birače na jedinstvo kako bi se održali prosperitet i blagostanje u Evropi, prenio je AP.

Biračka mjesta će biti zatvorena u 19 časova u većini mjesta, dok će biračka mjesta u velikim gradovima imati mogućnost da ostanu otvorena do 20 časova, prenio je dnevnik "Lokal".

U francuskim prekomorskim teritorijama glasanje je počelo u subotu da bi glasovi mogli da budu prebrojani na vrijeme, a i Francuzi koji žive u inostranstvu će moći da glasaju na određenim biračkim mjestima širom svijeta.

Na osnovu uzoraka posebno odabranih biračkih mesta, večeras u 20.00 časova biće poznat preliminarni rezultat, kao i u prvom krugu.

Ako je rezultat izuzetno tijesan, postoji opcija da se ne objavljuju rani rezultati i sačekaju potpuni.

Brojanje se nastavlja tokom noći, a Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljuje konačne rezultate u ponedjeljak ujutru, koji se obično razlikuju samo jedan do dva odsto od preliminarnih rezultata.

Ako Makron pobijedi, on će biti prvi francuski predsjednik koji je osvojio drugi mandat zarednom na izborima u poslednjih 20 godina, otkako je Žak Širak pobijedio oca Marin Le Pen, Žan-Marija, i osvojio drugi predsjednički mandat 2002. godine.

Makronov tim je rezervisao Marsova polja, odmah podno Ajfelove kule, za sutra uveče, tako da ako trijumfuje, ovdje će održati pobjednički govor.

Ukoliko bi pobijedila Le Pen, ušla bi u istoriju kao prva žena koja je izabrana za šefa države.

Inauguracija novog predsjednika morati da se održi do 14. maja, kada se završava Makronov aktuelni mandat.