Uprkos činjenici da se do prije nekog vremena govorilo o rastu ljevičarskih opcija u cijeloj Evropi, čini se kako se u trenucima svjetskih kriza, kakvoj trenutno svjedočimo, cijela Evropa sve više okreće desničarskim stranačkim opcijama.
Posljednji rezultati parlamentarnih izbora u Italiji iznjedrili su pobjedu desničarske stranke Braća Italije, a po prvi put u istoriji Italija će dobiti i premijerku, a njeno ime je Giorgia Meloni.
Osim pobjede stranke Braća Italije, ono što je mnoge zabrinulo jeste i činjenica da će ova stranka najvjerovatnije formirati vladu s drugim strankama koje se mogu definisati kao desno orjentisane, čime će Italija imati vjerovatno najviše desno orjentisanu vladu još od kraja Drugog svjetskog rata.
"Buduća vlada Italije sastojat će se od koalicije koju će činiti Braća Italije, populističke platforme 'Liga' koju vodi Matteo Salvini, te stranke Forza Italia koju predvodi Silvio Berluskoni. Ovo je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da će krajnja desnica biti na čelu vlade dok će desni centar, što u ovom slučaju predstavlja Berluskoni, biti koalicioni partner 'iz pozadine'", navode analitičari.
Iako je Meloni u posljednjem periodu značajno ublažila svoje stavove, kao izgrađena politička ličnost ona je u bližoj, ali i nešto daljoj prošlosti imala izuzetno kontroverzne komentare.
Jedna od rečenica koja ju je obilježila odnosila se i na područje Istre i Dalmacije gdje je poručila kako Hrvatska mora voditi računa o prepoznavanju italijanskog prisustva u ovom dijelu, što su mnogi protumačili kao potenciranje nekih ranijih teritorijalnih pretenzija.
"Dvojezična ploča s natpisom "Rijeka-Fiume" biće postavljena na ulazu u grad: dobra vijest u odbranu italijanskog identiteta zemlje povezane s Italijom hiljadama godina. Nadamo se i učinićemo sve da ovo bude samo početak plodne suradnje s Hrvatskom na prepoznavanju italijanskog prisustva u Istri, Rijeci i Dalmaciji", rekla je Meloni.
Sličnu je poruku Meloni uputila i nakon što je u Trstu tokom proslave Prvog maja niz građana nosio jugoslovenske zastave.
"Nostalgični komunisti hvale Titovu Jugoslaviju. Gadite mi se. Živjela Italija i čast mučenicima i prognanicima Istre, Rijeke i Dalmacije", rekla je Meloni.
Kada je riječ i o BiH, ono što je mnogim "zapalo" za oko jeste i objava Meloni iz 2018. godine kada je održala sastanak s Viktorom Orbanom.
"Razgovaram s Viktorom Orbanom. Moramo zaustaviti ilegalnu imigraciju. Borba protiv Soroša i špekulativnih finansiranja. Patriote znaju kako", rekla je Meloni.
Njen sastanak s Orbanom ne bi bio ni sporan da se iza njih u tim trenucima nije nalazila karta etnički podijeljene Bosne i Hercegovine.
Osim Italije kojoj tek slijedi postizborno formiranje vlasti i definiranje kako unutrašnjih tako i vanjskih politika, desničarske opcije ojačale su i u nekim drugim državama Evrope.
Posljednji takav primjer dolazi iz Švedske gdje je na nedavno održanim izborima desničarska koalicija uspjela osvojiti 176 mandata u parlamentu dok su lijevo orijentisane stranke koje predvode Socijaldemokrati dobile 173 mandata.
Prema zvaničnim rezultatima, druga po jačini stranka u Švedskoj nakon izbora biće Švedski Demokrati koji ujedno predstavljaju i najbrojniju desničarsku partiju u novom sazivu parlamenta. Ova stranka je osvojila 20,54 posto glasova, a koaliciju će najvjerovatnije činiti sa Umjerenom strankom koja je osvojila treće mjesto na izborima.
Ono što je mnoge zabrinulo kada je riječ o Švedskoj jeste upravo rast Švedskih Demokrata, stranke koja je u prošlosti naročito potencirala antimigrantske stavove i čiji su članovi nerijetko isticali i određene neonacističke stavove.
"Mainstream mediji su ih bojkotovali, ali su oni razvili sopstvene stranice s vijestima i izuzetno su efikasni na društvenim mrežama kao što su Facebook i YouTube", navodi Washington Post.
Takođe, ono što je mnoge iznenadilo jeste i veliki broj mladih koji su glasali za ovu stranku.
"U zemlji rođenja Grete Thunberg, 22 odsto birača koji su prvi put glasali, a koji imaju 18-21 godinu glasali su za ovu stranku", navodi se u analizi The Guardiana.
Pored zemalja gdje su izbori održani u septembru, a gdje je desnica odnijela pobjedu, zabrinjava činjenica kako su desničarski pokreti, ali i cjelokupna retorika koju koriste desno orijentirani političari u porastu.
Uprkos napetostima na relaciji Brisel - Budimpešta, Viktor Orban i njegov Fidesz u Mađarskoj uspjeli su u aprilu odnijeti još jednu pobjedu i tako zacementirati svoj položaj u Mađarskoj u odnosu na opoziciju koju predvode liberali i zelene partije.
Slična je situacija i u Španiji gdje desničari iz stranke Vox bilježe rast, prije svega na nižim nivoima vlasti.
Tako je ova krajnje desničarska stranka po prvi put preuzela vlast u regiji Castilla i Leon i to u dogovoru s konzervativnom Narodnom partijom.
"Vox je postao treća najpopularnija stranka u španskom nacionalnom parlamentu, uprkos kontroverznim politikama i stavovima o migracijama, rodnom nasilju i različitostima. Njihovi glasovi bili su ključni u regionalnim vladama poput Andaluzije i Madrida za podršku zakonima koje je predložila Narodna partija", navode španski mediji.
Ova partija, baš poput Narodne partije (PP) pokazala je kako bilježi rast u Španiji što će značajno uticati i na parlamentarne izbore 2023. godine gdje bi se premijer Pedro Sanchez i njegova vlada koju predvodi Socijalistička partija mogli suočiti s porazom.
Na još jedan rast desničarskih partija u Evropi, ovaj put u Italiji, reagovao je i predsjednik Voxa Santiago Abascal koji je rekao kako se pobjedom Meloni šalje jasna poruka.
"Meloni je pokazala put koji vodi ka Evropi ponosnih, slobodnih i suverenih nacija", napisao je Abascal.
Naravno, nakon što je u Italiji desničarka Giorgia Meloni odnijela pobjedu, uslijedio je niz reakcija i svih onih desničarskih pokreta iz drugih zemalja Evrope.
Prvi koji su reagovali bili su Francuzi, tačnije Marine Le Pen i Eric Zemmour, vođe desničarskih stranaka u Francuskoj koji su čestitali Meloni na velikoj pobjedi.
"Italijanski narod je odlučio da vrati svoju sudbinu, birajući vladu koju će činiti patriote i nacionalisti. Bravo Giorgia Meloni i Matteo Salvini na odupiranju prijetnjama antidemokratske i arogantne Evropske unije. Ostvarili ste veliku pobjedu. U trenutku kada se cijela Evropa budi, nakon Poljske, Mađarske, Švedske i sada Italije, pozivam i Francuze da se pridruže stranci koju predvodim", rekla je Le Pen koja je nedavno izgubila predsjedničku utrku protiv Emmanuela Makrona.
Sličnu poruku uputio je i premijer Poljske Mateusz Morawiecki koji pripada stranci Pravo i pravda (PiS), trenutno vladajućoj konzervativnoj partiji u Poljskoj.
Rat u Ukrajini, rijetko viđena kriza u odnosima između Zapada i Rusije, i posljedično svemu tome energetska kriza koja se sve jače osjeti u cijeloj Evropi, doprinijela je zaoštravanju retorike i rastu opcija na koje se prije nekoliko godina gledalo kao na stranke koje ne mogu imati značajniji uticati na politike država.
Ipak, kao i u nekim ranijim periodima burne evropske istorije, različiti događaji su uvijek donosili promjene, ali i bili pogodno tlo za rađanje ekstrema.
Nakon nove pobjede desničara, ovaj put u Italiji, brojni zvaničnici su istakli kako se Evropa budi. Međutim, postavlja se pitanje u kojem će smjeru buđenje ići i šta su prvi koraci nakon što svi i definitivno postanu svjesni nove političke realnosti širom Starog kontinenta. Krize obično rađaju prilike, ali da li zaista na novu evropsku desnicu treba gledati kao na jednu od njih?
(Klix)