Zahtjev, koji proizlazi iz dugogodišnje kontroverze između Brisela i Rima, mogao bi izazvati svađu između Vatikana i nove italijanske desničarske vlade.

Crkvena imovina, koja uključuje privatne klinike, hotele, smještaj s doručkom i pansione, dugi je niz godina uživala status oslobođenja od plaćanja poreza sve dok su u dijelu stanovali sveštenici ili časne sestre ili je imala kapelu ili prostoriju za molitvu - stvarajući tako poresku rupu.

Dokument Ministarstva finansija iz 2011. procijenio je gubitak prihoda od tog aranžmana u vrijednosti od oko 100 miliona evra godišnje.

Nakon istrage Evropske komisije, Italija je 2012. ograničila izuzeće od poreza na "isključivo nekomercijalne" strukture u vlasništvu Crkve i drugih neprofitnih institucija.

Iste godine Brisel je presudio da su italijanska poreska izuzeća za nekomercijalne subjekte koji su se bavili društvenim djelatnostima između 2006. i 2011. kršila pravila EU-a o državnim podrškama.

Od Italije bi se inače tražio povrat nezakonite pomoći, ali Komisija je prihvatila argument Rima da je to praktično nemoguće zbog zastarjelih zemljišnih knjiga.

Sud pravde EU-a djelimično je poništio tu odluku 2018. godine, prisilivši izvršnu vlast EU-a da izda nalog u petak da traži novac.

Komisija je rekla da bi Italija to mogla učiniti korištenjem podataka iz prijava poreza na nekretnine i nadopuniti ih drugim instrumentima.