Američki vojni brodovi su ove nedjelje izveli dvije operacije "slobodne plovidbe" kako bi osporili pretenzije Kine u vodama Južnog kineskog mora. To je druga takva operacija u posljednjih nekoliko dana u blizini ostrva koja prema, optužbama SAD, Peking sve više militarizuje.

Operacije su uslijedile usred pojačane napetosti između Vašingtona i Pekinga zbog rukovođenja prilikom izbijanja i širenja koronavirusa u Vuhanu i nakon što je američki državni sekretar Majk Pompeo optužio Kinu da zloupotrebljava svjetsku pažnju u suzbijanju pandemije "maltretirajući" susjede u Južnom kineskom moru.

Američka krstarica s projektilima na navođenje "Banker Hil" u srijedu i raketni razarač "Beri" u utorak izveli su misije slobodne plovidbe u oblastima Južnog kineskog mora gdje više zemalja polaže teritorijalno pravo.

Kineska vojska optužila je SAD za ozbiljno kršenje međunarodnog prava, i kao i suvereniteta i bezbjednosnih interesa Kine "provokativnim aktima", tvrdeći da je u utorak protjerala brod američke mornarice koji je plovio Južnim kineskim morem, ističe Njuzvik.

S druge strane, portparol američke mornarice demantovao je tvrdnju rekavši da su "sve interakcije bile u skladu s pomorskim normama", navodi Njuzvik i objašnjava da Vašington osporava velik deo pretenzija Pekinga u spornim vodama.

Iako SAD negiraju da je došlo do sukoba u Južnom kineskom moru između brodova američke ratne mornarice i kineskih vojnih brodova, činjenica da je Peking saopštio da je napao plovilo doprinijeće strahovima da uporedo s povećanjem tenzija sa SAD raste i kineska vojna agresivnost.

Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan takođe tvrde da neki od stotina grebena i malih ostrva u Južnom kineskom moru pripadaju njima, ali je od 2014. Peking pojačao svoje tvrdnje da polaže pravo nad gotovo svim ostrvima, betonirajući grebene za izgradnju vojnih aerodroma opremljenih radarima, projektila i aviona.

Kako bi osporio kineske tvrdnje, Vašington redovno šalje svoje ratne brodove u, kako navodi, "operacije slobodne plovidbe" namijenjene garantovanju prava na slobodan prolaz u međunarodnim vodama.

Iako nije jasno šta se zaista dogodilo između američkog razarača i kineskih ratnih brodova, incident podvlači opasan trend: Peking je odlučan da iskoristi odsustvo američkog rukovodstva i preokupaciju sveta koronavirusom da pokaže mišiće na globalnoj sceni.

Kina agresivno podvlači svoje geopolitičke interese u Južnom kineskom moru istovremeno nastojeći da proširi svoj uticaj na vlade i multilateralne institucije poput Svetske zdravstvene organizacije iz koje su se SAD povukle.

Kina će i dalje pokušavati da sakrije svoju odgovornost za propust u zaustavljanju virusa koji je izbio u Vuhanu i koji ubija stotine hiljada ljudi širom svijeta, ali prevara o virusu nije najgora opasnost koju predstavlja kineski komunizam - to je samo njen najočitiji simptom, napisala je u komentaru za Vašington post bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli.

Kina je u proteklih mjesec dana hrabro proširila svoje domete, ističe Hejlijeva navodeći da su u Hongkongu uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti i da su intenzivirane kineske akcije u Južnom kineskom moru kroz koje prolazi jedna trećina svjetskih brodskih isporuka, dok je Stejt department izrazio zabrinutost zbog kineskog testiranja nuklearnog oružja suprotno Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog ispitivanja.